Budi dio naše mreže

Posjetite 53. Đakovačke vezove!

53. Đakovački vezovi, najveći hrvatski tradicionalni festival i simbol očuvanja tradicijske baštine svečano su otvoreni u petak ispred katedrale. Žena je u središtu ovogodišnje scenske slike koja nosi naziv 'Spremit ću se ja i sama'. Vezovski program završava u nedjelju navečer na pozornici u Strossmayerovom parku programom ”Slavonijo zemljo plemenita” kada se bira najljepša nošnja u kategoriji djevojaka, snaša i momaka, nakon koje slijedi Svečano zatvaranje Vezova.

/ Katarina Varenica

Riječ je o stihu iz rado slušane slavonske pjesme “Crne oči”, koja progovara o odlučnosti, samosvjesnosti, pa i svojevrsnom prkosu mlade slavonske žene koja se zna i hrabro suprotstaviti. I ove godine autor scenske slike đakovački je književnik, predsjednik Društva hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko-baranjsko-srijemski, profesor Mirko Ćurić, koji je u razgovoru za Hrvatski katolički radio rekao da žena do sada nije bila posebno istaknuta u scenskoj slici i Vezovima.

”Složili smo priču s podtekstom iz đakovačke povijesti, s reminiscencijama na gradnju Đakovačke katedrale i njezino oslikavanje jer na nekoliko fresaka u njezinoj unutrašnjosti imamo motive na kojima su prikazane slavonske žene. Posebno ističem fresku Poklonstvo kraljeva gdje je prikazana šokica u narodnoj nošnji koja Isusu daje snop žita.”

Mirko Ćurić / Foto: Ivica Galovic/PIXSELL

Radnja ovogodišnje scenske slike smještena je u 1878. godinu, vrijeme kada se događa okupacija Bosne i Hercegovine i kada se intenzivno gradi Đakovačka katedrala, a nije izostala, naravno, ni ljubavna priča, naglasio je Ćurić. Naslovom iz stiha “Spremit ću se ja i sama” htjeli smo poručiti odlučnost i posebnost tadašnje slavonske žene – da s jedne strane bude nositeljica života, a s druge da svojim izgledom, ponašanjem, načinom na koji nosi nošnju bude simbol gizdavosti i ljepote. Jedna od najljepših nošnji na svijetu slavonska je ženska narodna nošnja, a i zato što su ju te žene znale nositi na poseban, i gizdav i otmjen način istovremeno – istaknuo je Ćurić poruku večerašnje scenske slike pred katedralom

”Cijela priča je zapravo zamišljena kao pohvala Đakovu, pohvala njegovoj povijesti, pohvala Strossmayerovoj katedrali, ali i pohvala onim običnim malim ljudima, običnim ženama, djevojkama, majkama, snašama bez kojih naša slavonska zajednica ne bi imala svoju prepoznatljivost.”

Saznali smo u čemu je tajna tako dugog opstanka Đakovačkih vezova.

”Vezovi su se održali tako dugo”, istaknuo je Ćurić, ”zato što su osnivači pogodili sve ono što su ljudi tada htjeli. To je bilo vrijeme velikih društvenih promjena kada se tradcionalni život polako gasio i nestajao i pretvarao se u ovo što imamo danas. Ta priredba pokazuje koliko smo bogati i koliko svi ponekad olako napuštamo ovaj prostor i idemo nekud dalje. U večerašnjoj priči upleli smo i biskupa Strossmayera, kao i prije pet godina. Misli, koje će posjetitelji Đakova čuti večeras, zvuče kao da su napisane prije 15 minuta, a ne prije 150 godina.”

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Središnji dio Đakovačkih vezova je i Svečana povorka sudionika ulicama grada koja će se se, uz izravan televizijski prijenos, održati u nedjelju ujutro. Vezovski program završava u nedjelju navečer na pozornici u Strossmayerovom parku programom ”Slavonijo zemljo plemenita” kada se bira najljepša nošnja u kategoriji djevojaka, snaša i momaka, nakon koje slijedi Svečano zatvaranje Vezova.

Ključne riječi:
Đakovački vezovi folklor

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja