Katoličke škole, kako u Europi tako i u Hrvatskoj, mjesta su ekumenske i međureligijske suradnje i dijaloga. Neke katoličke škole pohađaju i ateisti, a neke imaju izvrsnu suradnju s drugim vjerskim školama. U Europi, naime, postoje slučajevi gdje pripadnici drugih religija upisuju katoličke škole pa i pohađaju katolički vjeronauk. Postavlja se pitanje: zašto?

Koja su religijska djela ujedno i umjetnička djela? Što je religijski kič i kako ga izbjeći? To su samo neka od pitanja o kojima se razmišljalo na Katehetskoj ljetnoj školi za vjeroučiteljice i vjeroučitelje u srednjim školama koja se održava tijekom ponedjeljka i utorka u Zagrebu na temu “Vjera i vizualna umjetnost u školskom vjeronauku: Otkrivati put ljepote”.

S. Norma Carbonaro na Madagaskaru je već 35 godina i dio je, kako je sama rekla, „druge ekspedicije“ Kćeri Marije pomoćnice kršćana (FMA), misleći na prvu u kojoj je protagonistica bila s. Germana Boschetti.

"Ako uz sebe imaš osobu koja je spremna dati ti posljednji komadić svoje omiljene čokolade. Imati takvu osobu uz sebe nevjerojatna je sreća, no važno je i da se ti trudiš postati takvom osobom", poručuje na Facebook profilu p. Stjepan Ivan Horvat.

Prvi ovogodišnji dobitnik Međunarodne nagrade za mir "Papa Pavao VI.“ je dr. sc. fra Miljenko Šteko, gvardijan međunarodnog zavoda Antonianum u Rimu. U obrazloženju dodjele stoji da je "fra Miljenko za vrijeme svoje službe Predsjednika UFME - Unije Manje braće Europe sa sjedištem u Bruxellesu – u dva mandata (do ožujka 2023.), te provincijala Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM iz Mostara – u dva mandata (do svibnja 2022.), te osobito po svome višegodišnjem djelovanju i odgovornostima u odnosu na župu i fenomen Međugorje, izabran za ovogodišnjega prvog laureata".

Samim činom stvaranja naše pravo na život utkano je u naše biće.

Da i vjernici izražavaju svoja stajališta u javnom prostoru iznenađuje mnoge. U društvu koje je demokratski uređeno, a u Hrvatskoj djeluje više od 30 godina, iskazivanje vlastitih stajališta u javnom prostoru ne bi trebalo nikoga iznenađivati. Stoga projekt naslovljen "Stigmatizacija vjernika u javnom prostoru – imaju li oni pravo na ljudska prava?" u svom fokusu ima one osobe koje se smatraju vjernicima i izražavaju svoju vjersku pripadnost određenoj religiji i vjeroispovijesti. Kroz prikaz raznih udruga i inicijativa u pet članaka progovarat će se o pravu na slobodno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja prema Članku 40. Ustava Republike Hrvatske te pravu na slobodi mišljenja i izražavanju misli prema Članku 38. Jesmo li spremni na mijenjanje slike vjernika u javnom prostoru?

Marijini obroci prisutni su na međugorskom festivalu mladih, Mladifestu, dugi niz godina, ali ovogodišnji događaj imao je vrlo poseban dodatni element – nedavno napisanu pjesmu Marijinih obroka koja je predstavljena sudionicima ujutro u četvrtak 27. srpnja.

Da i vjernici izražavaju svoja stajališta u javnom prostoru iznenađuje mnoge. U društvu koje je demokratski uređeno, a u Hrvatskoj djeluje više od 30 godina, iskazivanje vlastitih stajališta u javnom prostoru ne bi trebalo nikoga iznenađivati. Stoga projekt naslovljen "Stigmatizacija vjernika u javnom prostoru – imaju li oni pravo na ljudska prava?" u svom fokusu ima one osobe koje se smatraju vjernicima i izražavaju svoju vjersku pripadnost određenoj religiji i vjeroispovijesti. Kroz prikaz raznih udruga i inicijativa u pet članaka progovarat će se o pravu na slobodno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja prema Članku 40. Ustava Republike Hrvatske te pravu na slobodi mišljenja i izražavanju misli prema Članku 38. Jesmo li spremni na mijenjanje slike vjernika u javnom prostoru?

Olujno nevrijeme ovih je dana u raznim dijelovima Hrvatske nekim građanima, osim materijalnih, donijelo i velike emocionalne gubitke. Dok se štete još zbrajaju, neprestano stižu i nova upozorenja od nevremena. Psiholozi ističu da izvanredni i vrlo stresni događaji, poput ovih ekstremnih vremenskih neprilika, mogu izazvati različite neugodne reakcije.