HOD ZA ŽIVOT Zaključujemo s Varaždinom
Hod za život, obitelj i Hrvatsku po četvrti će se put održati u Varaždinu – gradu prijatelju djece i mladih ljudi, u subotu, 27. rujna, pod geslom: „Izaberi život! I majku i dijete.”
Hod za život, obitelj i Hrvatsku po četvrti će se put održati u Varaždinu – gradu prijatelju djece i mladih ljudi, u subotu, 27. rujna, pod geslom: „Izaberi život! I majku i dijete.”
Potaknuti ljubavlju prema nerođenom djetetu i njegovoj majci, okupljeni oko znanstvene istine da čovjekov život počinje začećem, ove godine slavimo život u čak 17 hrvatskih gradova, a 20. rujna se za život po prvi put hodalo u gradu djece, obitelji, mladih ljudi – u Karlovcu.
Maleni Jeremija iz Ugande osvojio je srca na društvenim mrežama svojom molitvom Zdravomarije, a sada je don Jakoslav Banić, njegov „anđeo čuvar“, napisao prekrasnu pjesmu o njihovom prvom susretu. Prenosimo je u cijelosti.
Važna karika palijativnog tima koji skrbi o palijativnom bolesniku je volonter. Kako bih doznala koja je uloga volontera u palijativnom timu za razgovor sam zamolila volonterku Antoniju Jušić i dr. Vlastu Vučevac, gerontologa. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.
Sv. Hildegarda iz Bingena, filozofkinja, mističarka i crkvena naučiteljica u svojim spisima razlagala je načine borbe protiv stresa pomoću cjelovitog pristupa čovjeku. Doznajte koji su njezini zlatni savjeti za zdrav i uravnotežen život.
Prvi pohod sv. pape Ivana Pavla II. bio je prije 31 godinu, kada je kao prvi papa u povijesti posjetio Hrvatsku. Na svečanom euharistijskom slavlju koje je papa Ivan Pavao II. predvodio na zagrebačkom Hipodromu 11. rujna 1994., bilo je gotovo milijun vjernika.
Važna karika palijativnog tima, koji skrbi o palijativnom bolesniku koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja, na žalost, završava smrću, je psihoterapeut. Kako bih doznala koja je uloga psihoterapeuta u palijativnom timu za razgovor sam zamolila Dinu Lindu Veronika, psihoterapeutkinju. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.
O palijativnom bolesniku, koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja na žalost završava smrću, skrbi palijativni tim u kojemu su neizostavne medicinske sestre. S nekoliko njih razgovarala sam o iskustvima rada u palijatvnom timu. Ulogu palijativnog tima pojasnila je doktorica Vlasta Vučevac, gerontolog. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.
Palijativna skrb pripada bolesniku koji ima neizlječivu progresivnu bolest koja, na žalost, završava smrću. Kako bismo doznali tko su palijativni bolesnici, na koji način je palijativna skrb organizirana u svijetu i Hrvatskoj, tko sve pruža pomoć palijativnim bolesnicima i kako bi se palijativna skrb mogla poboljšati razgovarala sam s dr. Vlastom Vučevac, gerontologom, predsjednicom Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora. Na Portalu Hrvatske katoličke mreže u šest dijelova donosim priču o palijativnoj i hospicijskoj skrbi, o članovima tima palijativne skrbi i idejama za poboljšanje ove prijeko potrebne skrbi o najranjivijima u Republici Hrvatskoj. Svi navedeni dijelovi imaju zajednički nazivnik – Tihi vapaj najranjivijih - nedostatak palijativne i hospicijske skrbi.
Mnoge znanosti rodile su se u samostanima. Jedna od njih, o kojoj se danas mnogo piše i govori, započela je svoj put u vrtu samostana u Brnu. Riječ je o genetici, a prvi genetičar bio je redovnik augustinac – Gregor Mendel rođen na današnji dan 1822. u Češkoj.
Ova stranica koristi dvije vrste kolačića: nužne tehničke kolačiće i kolačiće za analitiku. Slažete li se s korištenjem kolačića za analitiku?