U organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela, 7. siječnja mali misionari pjesmom su donijeli radost svima koje su susreli. Pokazali su kako se put do Isusa pronalazi otvorenog srca, uz molitvu i dobra djela.

Umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica proslavio je, na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, četrdesetu obljetnicu svoga biskupskog ređenja.

Nakon zatvaranja Svete godine, papa Lav XIV. najavio je da će tema novog ciklusa kateheza srijedom, nakon razmatranja otajstava Isusovog života, biti Drugi vatikanski sabor i ponovno čitanje njegovih dokumenata.

Najmanje 42 osobe su ubijene, a nepoznat broj žena i djece je otet nakon niza koordiniranih napada na sela u nigerijskoj katoličkoj biskupiji Kontagora.

Na kraju Jubileja nade Sveti se Otac zapitao: „Ima li života u našoj Crkvi? Ima li prostora za ono što sada nastaje? Volimo li i naviještamo Boga koji nas ponovno potiče na hod?“

Papa Lav XIV. je na svetkovinu Bogojavljenja, 6. siječnja, sa središnje lože bazilike sv. Petra izmolio Anđeo Gospodnji s 20-ak tisuća vjernika i hodočasnika okupljenih na Trgu svetoga Petra u Vatikanu. Nakon molitve se obratio vjernima.

„U Evanđelju prepoznajemo tri načina na koji ljudi reagiraju na vijest o Kralju koji ih pohađa. Herod je otvoreno neprijateljski raspoložen. Pismoznanci i svećenici su hladni i ravnodušni. Znaju sve o Bogu, ali ga ne traže i ne očekuju. Mudraci su spremni poći dalje, makar sami i protiv struje“, istaknuo je zagrebački nadbiskup u homiliji na Sveta tri kralja.

„Cijeli svijet“ je došao u Rim povodom Svete 2025. godine. Ukupno je 33,5 milijuna hodočasnika iz 185 zemalja stiglo povodom Jubileja nade, koji je papa Lav XIV. zaključio na svetkovinu Bogojavljenja zatvaranjem Svetih vrata u bazilici sv. Petra.

Djelo svetog Djetinjstva pokazuje da za dobro ne postoji dobna granica. Nacionalna ravnateljica Uprave Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj s. Ivana Margarin, objašnjava zašto su djeca osjetljiva na potrebe drugih i kako ih misijsko djelovanje od najranije dobi oblikuje u odgovorne i empatične osobe.

Unatoč dimenzijama, statusu njemačkog nacionalnog svetišta, arhitekturi i drugim posebnostima koje je čine najpopularnijom i najvećom gotičkom crkvom sjeverne Europe katedrala u sebi krije blago koje je i razlog njezinog nastanka: relikvije Sveta tri kralja Gašpara, Melkiora i Baltazara.