Tridesetodnevnica počinje u nedjelju 6. srpnja i završava u ponedjeljak 4. kolovoza, uoči Dana domovinske zahvalnosti.

Grgur Ninski ostao je zapamćen kao simbol borbe za narodnu liturgiju i očuvanje hrvatskog identiteta, a Ivan Meštrović izradio mu je čak tri spomenika.

Današnji putnici koji dolaze vlakom među prvim dojmovima našega glavnoga grada vide obnovljeni spomenik kralju Tomislavu – simbolu hrvatske državnosti i ujedinjenja, a priča o nastanku spomenika seže u burne političke (ne)prilike 20. stoljeća.

Prigodom obilježavanja dva velika povijesna događaja, 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i 1400 godina kršćanstva u Hrvata, u Župi sv. Jurja u Subotici izrađeni su vitraži koji prikazuju bogatu crkvenu povijest u Hrvata.

Slovenija i Hrvatska dogovorile su preuzimanje posmrtnih ostataka hrvatskih žrtava iz slovenskih masovnih grobnica i uređenje vojnih groblja te potvrdile nastavak suradnje u procesu ekshumacija i identifikacija.

Uoči proslave 1100. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva i povijesnih splitskih crkvenih sabora u subotu 5. srpnja, Tomislavgrad je i nama otvorio svoja vrata. Kroz njih nas je u povijest i sadašnjost ljudi i kraja uveo fra Bože Milić, gvardijan franjevačkog samostana.

„Gdje bude tijelo, tu će se skupljati i orlovi“, Isusove su riječi kojima je na Splitskom saboru prije 1100 godina potvrđen autoritet sv. Dujma zbog kojega je Split odabran za središte crkvenog ustroja. Ipak, prividni poraz Grgura Ninskog nije značio propast hrvatskih nacionalnih interesa.

Godina 2025. godina je velikih obljetnica za hrvatski narod. Obilježava se 1100. obljetnica održavanja splitskih sabora te spomen Tomislava kao prvoga hrvatskog vladara koji je oslovljen kao kralj. S velikim ponosom Hrvati se spominju kralja Tomislava, no znamo li zbog čega se točno njime ponosimo?

U povodu nedavnog događaja kada je, u sklopu inicijative „Prozor života“ udruge Betlehem, spašena prva beba, tri udruge - Hrvatsko katoličko društvo prosvjetnih djelatnika, Hrvatski pokret za život i obitelj te Svjetski savez mladih Hrvatska - uputile su javna priopćenja. U njima snažno ističu važnost i opravdanost postojanja „Prozora života“ kao mjere koja doslovno spašava živote te upozoravaju da ni zakonski ni ideološki argumenti ne bi smjeli biti povod za ukidanje takve prakse.

Umjesto formalnosti i „odrađenih“ kateheza, sve više župa u Hrvatskoj svjedoči pravoj promjeni – krizmanici su angažirani, katehete duhovno rastu, a župne zajednice oživljavaju. „Živa vatra“, prvi cjeloviti program pripreme za krizmu, ne samo da pruža konkretne sadržaje, nego donosi i konkretne plodove u životima mladih, ali i njihovih obitelji.