„Naše je doba pak iznjedrilo ljude koji više ne znaju slušati. Ni Boga ni bližnjega. Zbog toga danas toliko ljudi pati od samoće. To je bolest našega vremena. Sami usred mnoštva jer nitko više ne zna komunicirati sa svojim bratom i sestrom“, rekao je gospićko-senjski biskup mons. Marko Medo u svetištu sv. Josipa u Karlovcu.

Svjetska Molitvena osmina za jedinstvo kršćana 2025. godine održava se od 18. do 25. siječnja pod biblijskim geslom: „Vjeruješ li ovo?“ (Iv 11, 26). U nastavku donosimo raspored molitvenih „postaja“ u Hrvatskoj.

Velika pobožnost svetom Josipu počela je u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu molitvama svetom Josipu i misnim slavljem u srijedu 17. siječnja 2024. godine. O Josipovoj šutnji propovijedao je dekan KBF-a Šimunović, a direktorica Laudato televizije svjedočila o inspiraciji za mega koncerte u skrovitoj molitvi malene kapelice.

„Bilo je pitanje hoću li ikada više hodati, koristiti ruku; hoću li ikada vidjeti? Bilo je to jako, jako teško. Mislio sam na trenutke da neće ići. Međutim, Gospodin je u tome svemu velik", podijelio je svjedočanstvo svoje vjere ranjeni hrvatski branitelj Srećko Karić.

Hrvatsko nadzemlje održalo je prvi susret u ovoj kalendarskoj godini. Gost predavač don Roko Kaštelan progovorio je o temi „Šta će mi Crkva?“. "Što sam više ljubio Crkvu, manje sam ljubio Hajduka", istaknuo je u vlastitom svjedočanstvu.

Josip Radić, umjetnik iz Pučišća na otoku Braču, poznat je po izradi minijaturnih remek-dijela - maketa crkava, zvonika, svjetionika i bazilika od bračkog kamena. Iako nije školovan za klesara, njegova djela izazivaju oduševljenje šire javnosti i stručnjaka diljem Hrvatske i svijeta.

Evo kako su Zadrani počastili svoju zaštitnicu uoči svetkovine.

Obljetnica međunarodnog priznanja Hrvatske i obljetnica mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja bila je povod Argumentima HKR-a u srijedu, 15. siječnja o perspektivama mladih i mladih obitelji.

Donedavni predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za katolički odgoj i obrazovanje mons. Antun Škvorčević osvrnuo se na posebnosti katoličkih odgojno-obrazovnih ustanova ističući vrijednosti koje one u današnje društvo unose.

Program formacije trajnih đakona trenutno polazi 19 aspiranata, što znači da bi do kraja 2026. godine Hrvatska mogla dobiti 19 novih trajnih đakona posvećenih službi kod oltara, pomaganju župnicima i karitativnoj djelatnosti u župnim zajednicama.