Franjevac konventualac o. Ljudevit Anton Maračić je zbog doprinosa razvoju kulturne i povijesne baštine proglašen počasnim građaninom grada Cresa.

U organizaciji Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela, 7. siječnja mali misionari pjesmom su donijeli radost svima koje su susreli. Pokazali su kako se put do Isusa pronalazi otvorenog srca, uz molitvu i dobra djela.

„U Evanđelju prepoznajemo tri načina na koji ljudi reagiraju na vijest o Kralju koji ih pohađa. Herod je otvoreno neprijateljski raspoložen. Pismoznanci i svećenici su hladni i ravnodušni. Znaju sve o Bogu, ali ga ne traže i ne očekuju. Mudraci su spremni poći dalje, makar sami i protiv struje“, istaknuo je zagrebački nadbiskup u homiliji na Sveta tri kralja.

Na Opatovini u Zagrebu, u živim jaslicama zajednice Cenacolo, ne stoje samo „likovi iz Betlehema“, nego ljudi sa stvarnim životnim pričama. Petar i Igor danas su sveti Josip i kralj Baltazar, a u jaslicama ne glume, oni svjedoče vlastitu nesavršenost i Božju upornost. Upravo takvi, ranjeni i obnovljeni, dolaze služiti, a njihova istina dotiče srca onih koji dolaze gledati.

„Ti ćeš večeras po svoj prilici cijelu noć plesati, bezbrižno se zabavljati i tako započeti Novu Godinu isto onako kako su i staru završili. Ali mi, koji vjerujemo da je čovjek određen za nešto više, nećemo na tako laku ruku mimoići ovu opomenu Sv. pisma, nego ćemo kao dragocjenu pouku imati pred očima ne samo cijele iduće godine, nego cijeloga našega života dvije misli: da su dani našega zemnoga života kratki, da su dani našega zemnoga života nenadoknadivi“, rekao je nadbiskup Stepinac u svojoj propovijedi u Zagrebačkoj katedrali, na Staru godinu, 31. prosinca 1934.

Misa zadušnica i sprovodni obredi za preminulog mons. Jurja Jerneića, graditelja orgulja i velikog dobročinitelja, slavljeni su u subotu 27. prosinca 2025. „Gdje god se nalazio, osjetio je kada je oduzeta, nagrđena radost; kada su životi 'raštimani'; osjetio je kada je ljudima potrebna 'nova pjesma'“, rekao je u homiliji biskup Šaško.

„Ova noć uči nas da se Bog ne boji naših ruševina ni zatvorenih vrata. Rađa se unatoč njima. I ondje gdje mi vidimo samo krhkost i neznatnost, on započinje svoje djelo spasenja“, poručio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša u homiliji na polnoćki koja je, nakon pet godina, ponovno slavljena u zagrebačkoj katedrali.

Brojni zapisi svjedoče o različitosti božićnih običaja od kraja do kraja i njihovim mijenama tijekom vremena. Neki su od njih napušteni, a neki očuvani do naših dana, iako njihovi stariji oblici i značenja mnogima danas nisu poznati.

Pravi prostor zajedništva za kršćane mora biti oltar, oko kojega se okupljaju kako bi obnovili Kristovu žrtvu i nahranili se kruhom života, naglasio je biskup.

„Obitelj, škola, Crkva i druge odgojne institucije pozvane su prenositi vrjednote, obrasce ponašanja i stavove koji se u društvu, medijima i javnom prostoru sustavno obezvrjeđuju“, potaknuo je zagrebački nadbiskup.