Filmski umjetnik i snimatelj HTV-a Gordan Lederer, jedan od najpoznatijih civila stradalih u Domovinskom ratu, ubijen je snajperskim metkom 10. kolovoza 1991.

Postoje vlakovi koji su osim robe i putnika prevozili nešto puno vrijednije u vremenima gladi za obitelji s kamenoga hercegovačkog krša, a to je nada. Upravo takvi vlakovi prometovali su između Hercegovine i Slavonije nakon Prvoga svjetskog rata kada je zahvaljujući fra Didaku Buntiću od gladi spašeno oko 17 tisuća hercegovačke djece.

Nakon što je prije dvije godine pjesmom „Još nad Bosnom sunce zalazi“, za koju je skladao glazbu, dočarao ljubav prema rodnoj Posavini i čežnju za zavičajem, skladatelj, producent i urednik glazbenog programa Hrvatskog katoličkog radija Slavko Nedić ovoga puta donosi novu glazbenu priču posvećenu Hercegovini.

„Ali sjećanje bez zahvalnosti postaje hladna kronologija; bez istine pretvara se u mit; bez milosrđa može postati sjeme novih neprijateljstava“, poručio je vojni ordinarij Jure Bogdan u homiliji na svetoj misi koju je, na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije „Oluja“ te na središnji blagdan Vojnog ordinarijata, slavio u crkvi Gospe Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta u Kninu.

U emisiji Hrvatskoga katoličkog radija u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, operacije Oluja i oslobođenja hrvatskoga okupiranog teritorija prisjetili su se sudionici i svjedoci Domovinskog rata general Pavao Miljavac, koji je preminuo u prosincu 2022., Vesna Škare Ožbolt iz Ureda predsjednika Franje Tuđmana te tadašnji kninski gradonačelnik Marko Jelić.

Početkom kolovoza 1995. vojno-redarstvenom operacijom „Oluja ’95.“ hrvatske postrojbe oslobodile su okupirani teritorij Hrvatske u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu te su omogućile i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini. Donosimo dijelove o operaciji „Oluja ’95.“ iz dokumenta „Kronologija Domovinskog rata (s osvrtom na pojedine događaje od 1945. do 1990.)“ koje je Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata objavio na svojoj mrežnoj stranici.

„Kada se čuje da se u nekoj obitelji rodilo šesto dijete, prvo se pomisli: Kako će ga roditelji odgojiti i podignuti na noge? Hoće li imati dovoljno vremena i snage, dovoljno materijalnih sredstava? Svijet često računa poput učenika: pet kruhova i dvije ribe nisu dovoljni za toliko mnoštvo“, poručio je porečki i pulski biskup Ivan Štironja.

Prvi hrvatski blaženik Augustin Kažotić, kojega danas slavimo, rođen je oko 1260. u Trogiru. Narod ovog zagrebačkog biskupa pamti kao dobra propovjednika a Crkva kao plodnog teološkog pisca.

„Porcijunkula nije neka svetica ili sveti Porcinkul“, kaže fra Filip Đurđević, župnik Župe sv. Nikole u Čakovcu, gdje je ove godine postavljena replika male crkvice koja je snažno obilježila povijest franjevačkog reda. Posjetitelji je mogu obići, a u njoj ostaviti i svoje molitve.

Pred djevojčicama iz Benina još je dug put liječenja i oporavka, koji će prema procjenama liječnika trajati godinama. Ipak, između svakodnevnih odlazaka na terapije uključile su se u župni zbor, sklopile nova prijateljstva, a svojom radošću i vedrinom često ohrabruju ljude koje susreću. Kako izgleda njihov život u Hrvatskoj i kroz što sve prolaze, u programu HKR-a ispričala je s. Ivančica Fulir.