S freskom Joze Kljakovića 'Oplakivanje Krista' koja se nalazi u mirogojskim arkadama upoznala nas je u emisiji 'Umjetnost križa' viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec.

Upoznajte raspelo iz 16. stoljeća iz crkve Gospe od Šunja na Lopudu. Ovakvih je raspela u čitavome svijetu sačuvano oko stotinu, s time da je najveći broj sačuvan u Meksiku i nešto u Španjolskoj, a ovo je jedino takvo raspelo u Hrvatskoj, ujedno najudaljenije od Meksika. O raspelu je u emisiji Umjetnost križa govorio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci

"Posljednja večera" u franjevačkoj crkvi svetog Ante Padovanskog na Bistriku u Sarajevu, rad akademika, slikara Đure Sedera bila je tema emisije "Umjetnost križa" Hrvatskoga katoličkog radija. O djelu je govorila povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević.

O postajama Križnog puta ili Kalvariji na Mariji Bistrici govorio je naš ugledni povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić u emisiji "Umjetnost križa" Hrvatskoga katoličkog radija.

Kuzma Kovačić je veliki dio svoga kiparskog opusa posvetio sakralnoj tematici. Njegovo doista impresivno djelo je 'Posljednja večera', koja je postavljena u ambijentu u Rami Šćit u Bosni i Hercegovini.

'Slikarstvo Ane Guberine ne otkriva umjetnicu koja bježi od stvarnosti i koja se emotivno, mentalno i duhovno ograđuje od nje i sakriva u negaciju i ništavilo. Naprotiv, kod Ane Guberine “svijet očito pokreće i čuva u ravnoteži Božja ljubav koja se rasprostire poput svjetla”. (iz monografije 'Ana Guberina')

Josip Botteri Dini najveći dio svog slikarskog opusa posvetio je sakralnoj tematici, sa znatnim brojem ostvarenjima vezanim za sakralne prostore, gdje prikaz postaja Križnoga puta ima vidno mjesto, rekao je za HKR povjesničar umjetnosti Stanko Špoljarić.

Povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević emisiji "Umjetnost križa" govori o spomeniku Ramskog križa akademskog kipara i sveučilišnog profesora Mile Blaževića. Spomenik je postavljen u dvorištu franjevačke crkve i samostana na Šćitu u Rami provincije Bosne Srebrene (Bosna i Hercegovina). Ideja za izradu monumentalne skulpture tj. podizanje spomenika došla je od ramskih franjevaca i njima bliskih krugova ljudi kada su željeli iskazati znak sjećanja i zahvalnost svim stradalim Ramljacima u posljednja dva rata.

Drveno raspelo koje se nalazi u kapelici sv. Križa u Meštrovićevim Crikvinama Kaštilcu u Splitu, Ivan Meštrović je oblikovao 1916. godine. Meštrovićeve Crikvine - Kaštilac su izložbeni prostor na splitskim Mejama, s južne strane Marjana, koje su nekada bile renesansni ljetnikovac splitske plemićke obitelji Capogrosso. O drvenom raspelu koje se tamo nalazi govori Barbara Vujanović, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu.

U trijumfalnom luku crkve sv. Dominika u Dubrovniku nalazi se veliko slikano raspelo majstora Paola Veneziana, jednog od vodećih venecijanskih umjetnika 14. stoljeća. Ovaj veliki predmet, koji je visok više od pet metara, Veneziano vjerojatno radi u Veneciji te ga brodom šalje u Dubrovnik. Raspelo je na licu mjesta sastavljeno i postavljeno u trijumfalni luk crkve u kojem se i danas, nakon svih ovih stoljeća, nalazi. O raspelu i čudima koja su povezana uz njega, u emisiji Umjetnost križa govorio je dr. sc. Matija Matko Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci.