Jasmina Reis, čuvarica cjelokupne baštine obitelji Šenoa i voditeljica Kuće Šenoa, prostora u Malinovoj ulici u Zagrebu gostovala je u Kulturogramu HKR-a. Povod razgovora je ponovno otvaranje Kuće Šenoa za javnost nakon saniranih oštećenja od potresa u ožujku ove godine.

Nedavno predstavljena spomen-knjiga objavljena u povodu blagdana sv. Jeronima i šesnaest stoljeća od njegove smrti unikat je svjetskih razmjera. Doznajte zašto.

Osim robe kojom su trgovali, putujući trgovci prenosili su i razne novosti. U tom svijetu bez interneta, važna je bila živa riječ koja se prenosila od usta do usta.

Na izložbi Ars et virtus, Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine brojni su eksponati iz Riznice zagrebačke katedrale, Dijecezanskog muzeja u Zagrebu i Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Povjesničar umjetnosti i jedan od autora izložbe dr. sc. Dragan Damjanović u Kulturogramu HKR-a je istaknuo da Zagrebačka nadbiskupija nikada nije zaboravila na zajedničko kulturno nasljeđe Hrvatske i Mađarske te da su neke od najvažnijih relikvija Riznice zagrebačke katedrale vezane uz ugarske kraljeve.

Akademik Tonko Maroević bio je jedna od najvećih osoba hrvatske kulture – pjesnik, esejist, urednik, prevoditelj, kao povjesničar umjetnosti autor niza monografija. Osim po svome nemjerljivom i iznimnom doprinosu kulturi, ostat će zapamćen i po dubokoj ljudskosti i poniznosti.

Donacijom svojih radova, koje se mogu kupiti po sniženim cijenima, Dimitrije Popović pomaže u kupnji skupog uređeja namijenjenog liječenju onkoloških pacijenata u Zadarskoj bolnici. Izloženo je 45 slika, pretežno sakralnih motiva.

Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi kojoj se Hrvatska pridružila 1995. i otada se kontinuirano obilježava svake godine tijekom rujna i listopada.

Akademski kipar i medaljer Damir Mataušić gostovao je u Kulturogramu HKR-a u povodu njegove kritičke retrospektive u Modernoj galeriji u Zagrebu. U razgovoru govori o tome što je potrebno svakom umjetniku koji se bavi sakralnim motivima, kakve tajne skrivaju kovanice te zašto su medaljeri osuđeni na anonimnost.

Izložba je kruna likovno-pedagoškoga djelovanja Dijane Nazor Čorda, akademske slikarice, više restauratorice-konzervatorice u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Radovi u različitim tehnikama svjedoče o visokoj razini dječje kreativnosti.

Projekt novih čuvaonica predstavlja najveću specijaliziranu muzejsku čuvaonicu u Hrvatskoj. S obzirom da je muzejska djelatnost ona na kojoj se štedi i na kojima su znajčajnija ulaganja rijeđa, čuvaonica zagrebačkog Prirodoslovnog muzeja Novi Petruševec predstavlja značajan iskorak.