Na izložbi Ars et virtus, Hrvatska – Mađarska, 800 godina zajedničke kulturne baštine brojni su eksponati iz Riznice zagrebačke katedrale, Dijecezanskog muzeja u Zagrebu i Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije. Povjesničar umjetnosti i jedan od autora izložbe dr. sc. Dragan Damjanović u Kulturogramu HKR-a je istaknuo da Zagrebačka nadbiskupija nikada nije zaboravila na zajedničko kulturno nasljeđe Hrvatske i Mađarske te da su neke od najvažnijih relikvija Riznice zagrebačke katedrale vezane uz ugarske kraljeve.

Akademik Tonko Maroević bio je jedna od najvećih osoba hrvatske kulture – pjesnik, esejist, urednik, prevoditelj, kao povjesničar umjetnosti autor niza monografija. Osim po svome nemjerljivom i iznimnom doprinosu kulturi, ostat će zapamćen i po dubokoj ljudskosti i poniznosti.

Donacijom svojih radova, koje se mogu kupiti po sniženim cijenima, Dimitrije Popović pomaže u kupnji skupog uređeja namijenjenog liječenju onkoloških pacijenata u Zadarskoj bolnici. Izloženo je 45 slika, pretežno sakralnih motiva.

Dani europske baštine najrasprostranjenija su participativna kulturna manifestacija u Europi kojoj se Hrvatska pridružila 1995. i otada se kontinuirano obilježava svake godine tijekom rujna i listopada.

Akademski kipar i medaljer Damir Mataušić gostovao je u Kulturogramu HKR-a u povodu njegove kritičke retrospektive u Modernoj galeriji u Zagrebu. U razgovoru govori o tome što je potrebno svakom umjetniku koji se bavi sakralnim motivima, kakve tajne skrivaju kovanice te zašto su medaljeri osuđeni na anonimnost.

Izložba je kruna likovno-pedagoškoga djelovanja Dijane Nazor Čorda, akademske slikarice, više restauratorice-konzervatorice u Hrvatskom restauratorskom zavodu. Radovi u različitim tehnikama svjedoče o visokoj razini dječje kreativnosti.

Projekt novih čuvaonica predstavlja najveću specijaliziranu muzejsku čuvaonicu u Hrvatskoj. S obzirom da je muzejska djelatnost ona na kojoj se štedi i na kojima su znajčajnija ulaganja rijeđa, čuvaonica zagrebačkog Prirodoslovnog muzeja Novi Petruševec predstavlja značajan iskorak.

Crkva već 1600. godina svakog 30. rujna slavi blagdan sv. Jeronima, slavnog prevoditelja Biblije na latinski, znamenite Vulgate, crkvenog oca i naučitelja. Kroz ovu dugu povijest nema stoljeća u kojemu nije ostalo traga o njemu i njegovom djelu, kako u europskoj i svjetskoj, tako i našoj likovnoj umjetnosti i književnosti.

Ogranak Matice hrvatske iz Klanjca postavio je na Klanječkom vidikovcu info-panel o p. Marijanu Gajšaku, isusovcu čija djela prikazuju njegovu ljubav prema kršćanskom Istoku te umjetničku nadarenost. Pater Gajšak ostvario se kao izuzetno svestrana osoba. Uz svoj pedagoški rad ostavio je iza sebe mnogo kiparskih i slikarskih radova, a osim toga idejno je osmislio i u glini izradio skulpturu poznatu svima koji su barem jednom prošetali zagrebačkim Maksimirom.

Na izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK), koja se u subotu, 26. rujna 2020. održala u Zagrebu, za novog predsjednika DHK izabran je Zlatko Krilić, a za potpredsjednike Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić.