Anđeli koji služe Bogu na zemlji imaju sposobnost preuzeti ljudski oblik u izvršavanju svojih božanskih misija. Mnoge primjere toga vidimo u Starom zavjetu.

Bilo da nas skandaliziraju ili izazivaju, motiviraju ili plaše, u prispodobama se susrećemo sa srcem učenja našeg Gospodina, a time i sa samim Gospodinom. Stil poučavanja nije bio jedinstven, ali Osoba s kojom se susrećemo jest!

"Zašto zaboravljamo biti slobodni poput djece? Zašto ne možemo voljeti slobodno? Jasno, postoje obveze, ali koliko su te obveze stvarne, a koliko smo ih sami sebi nabili samo kako ne bismo mislili o stvarnosti? Mogu te fizički zatvoriti, ali nitko ti ne može uzeti unutarnje slobode osim tebe. Dokle ćeš čovječe živjeti u ideji slobode, dok si u stvarnosti rob tolikima? Otac te stvorio slobodnim čovječe, zašto si onda rob? Tko ti je oduzeo radost života i natovario tolike obveze?Sin te oslobodio i želi da se vratiš Ocu, jer jedino ćeš tamo naći slobodu", poručuje fra Vinko Brković, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, govoreći o slobodi. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

"Čini mi se kako danas kao prepreka na putu čišćenja srca stoji naš ponos. Onaj stav "tako smo uvijek radili i ne želim nikako drugačije" znači da se zatvaramo tom čišćenju srca. Zbog toga neka nas današnja nedjelja potakne na promjenu našega stava kako bismo odbacili svoje maske i dopustili Bogu da očisti naše srce i tako budemo primjer onih koji su doista zaljubljeni u Isusa. Neka naše čašćenje bude takvo da svoje srce smjestimo u blizinu njegova srca", piše studentski kapelan vlč. Mario Žigman na društvenim mrežama.

Mnogi Poljaci svakog dana zastanu u 21 sat u molitvi kako bi izrazili ljubav prema Gospi Čenstohovskoj. Iako nastala na više poticaja, poznato je da je ova svakodnevna molitva Djevici Mariji postala raširenija kao apel za oslobođenje kardinala Stefana Wyszynskog, poljskog primasa koji će 12. rujna biti proglašen blaženim.

Na 22. nedjelju kroz godinu iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Darija Hrge, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije.

"Euharistija koju slavimo i pričest koju primamo su sredstva Božje milosti za nas i našu nutrinu. Primimo sa zahvalnošću tu pomoć, kao i pomoć drugih sakramenata, osobito sakramenta pomirenja. I pazimo da možda i zbog te pomoći ne postanemo licemjerni u odnosu na one koji u tome ne sudjeluju", poručuje apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije i riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić u prigodnoj misli promišljajući nad nedjeljnim evanđeljem.

Sveti Augustin kojeg danas slavimo jedan je od najvećih umova što su ikada živjeli na svijetu. On je živ i danas po svojim djelima, po teološko-filozofskoj misli i promišljanjima.

Danas je blagdan svetog Augustina, sveca koji je živio na prijelazu s 4. na 5. stoljeće. Najpoznatije djelo su mu "Ispovijesti" (Confessiones), duhovno-filozofska autobiografija prepričana u prvome licu. U njoj opisuje svoj grešan život i stranputice, preobraćenje preko sv. Ambrozija, ulazak u duhovnu sferu bitka, i naposljetku, svoje biskupstvo u Hipponu.

Više od 1500 godina Ispovijesti svetog Augustina bile su izvor nadahnuća kršćanima u cijelom svijetu. Ispunjeni bogatim filozofskim, teološkim i psihološkim uvidom, Augustinovi prodorni uvidi u ljudsko stanje i potragu za istinom su bezvremenski. Od mnogih izvanrednih priča i razmišljanja koje je predstavio Augustin, jedan od najnježnijih je njegov portret odnosa sa svetom Monikom, njegovom majkom.