U nastavku pročitajte promišljanje o duševnim ranama iz pera Marija Žuvele.

„Pepeo nas podsjeća na ono što jesmo, ali je i nada u ono što ćemo biti. Gesta saginjanja glave za primanje pepela poziv je da pogledamo u sebe. Pepeo nam pomaže da se prisjetimo krhkosti i malenosti naših života: prah smo, od praha smo stvoreni i u prah ćemo se vratiti“, istaknuo je Sveti Otac.

„Tko nam jamči da će biti prikladnija vremena za obraćenje od ovih sadašnjih vremena? Jedino sigurno vrijeme i jedinu sigurnu priliku koju imamo je u prezentu, hic et nunc.“

„Na cijelom tom putu Djevica je hodočasnica nade, u snažnom smislu da postaje „kći svoga Sina“, njegova prva učenica. Marija je donijela na svijet Isusa, Nadu ljudskog roda: hranila ga je, podizala, slijedila, dopuštajući da nju prvu oblikuje Božja riječ“, stoji u tekstu kateheze koju je pripremio Sveti Otac Franjo za opću audijenciju u srijedu 5. ožujka. Katehezu u cijelosti donosimo u nastavku.

Na Pepelnicu u knjizi proroka Joela čitamo da trebamo razderati srca, a ne halje svoje. Što to znači, tumači dominikanac fr. Mislav Peček.

Na početku korizme don Tomislav Lukač na svojim društvenim mrežama podijelio je nekoliko korizmenih prijedloga „pomoću kojih možeš osjetiti koliko nas On voli i postati onakav kakvog te On želi“.

Sveti Ivan od Križa jedan je od najvećih poznavatelja ljudske duše i njenih putova. Ovaj naučitelj Crkve, mistik i svetac daje deset vrlo korisnih savjeta kako čovjek treba moliti koje možete pročitati u nastavku teksta.

Na 60. obljetnica smrti oca Ante Antića prenosimo nekoliko Antićevih najpoznatijih savjeta za duhovni rast.

„Postoji dosta situacija u kojima se čovjek skriva, tako često bježimo od svoje istine, koje je nerijetko tako teška i mučna, ali nas jedina može osloboditi“, poručio je poznati hercegovački franjevac fra Marin Karačić na svojim društvenim mrežama.

Evanđelje nam daje sigurniji kriterij za vrednovanje čovjeka od subjektivne procjene. Isus kaže: „Nema dobra stabla, koje bi rađalo nevaljalim plodom, niti stabla nevaljala, koje bi rađalo dobrim plodom“. Dobar čovjek govori dobro i čini dobro. Zao čovjek govori zlo i čini zlo. Prema tome, ljude možemo ispravno vrednovati jedino na osnovu njihovih dobrih ili zlih djela.