Blagdan Preobraženja slavi se 6. kolovoza. Riječ je o evanđeoskom događaju u kojem se Isus “preobražava” i postaje bijel poput svjetlosti. Ovaj evanđeoski izvještaj čita se i u korizmi, a o značenju ovog događaja razmišljao je Benedikt XVI. u svojoj knjizi Isus iz Nazareta.

Je li istinita teza da je rana Crkva od mnoštva proturječnih izvješća o Isusovu životu izabrala četiri koja su joj najviše odgovarala, ali za koje nema jamstva da predstavljaju pravu istinu o Isusu? Neki čak iznose neobičnu tezu kako su prvi kršćani prihvaćali sve spise o Isusu, a nakon što je Rimsko Carstvo podržalo jednu od kršćanskih skupina, ta je skupina proglasila službenima četiri evanđelja, a ostale proglasila krivovjernim. Pročitajte.

Gradske vlasti u Essenu u Njemačkoj kaznile su vozača taksija jer na svome vozilu drži naljepnicu s citatom iz Biblije, objavio je u petak 23. veljače portal katholisch.de.

Na drugu korizmenu nedjelju iz Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije prenosimo propovijed vlč. Vladimira Delića, svećenika Đakovačko-osječke nadbiskupije, župnika župe sv. Josipa Radnika u Osijeku. Vlč. Vladimir Delić, između ostalog ističe: "Preobraženje na gori Tabor nije se dogodilo zato da bi očaralo apostole, niti da bi im ponudilo svijet mašte, privida, euforije. Ono je događaj molitve, razgovora s Bogom. Preobraženje nagoviješta patnju, trpljenje.  Isus traži lice svoga Oca da mu ono zasja u njegovoj tmini."

Kako vlč. Mike Schmitz razumijeva očekivanja? Koliko nam zapravo škode? Doznajte u nastavku.

Pogledajte kratki videoisječak u kojem Majka Angelica na zanimljiv način objašnjava čega bi se bilo dobro odreći u korizmi.

Pročitajte promišljanje o misteriju života omiljenog svećenika!

Zastani i promisli - živiš li zaista svoju vjeru? Nasljeduješ li Krista ili svoj vlastiti ego?

Budući da svijet ove godine slavi 300. godišnjicu rođenja Kanta, dobro je u ovo korizmeno vrijeme osvrnuti se na njegovo razmišljanje o čovjeku, njegovoj slobodnoj volji i moralnom djelovanju.

Molitva nam lako može postati samo rutina. Možemo moliti samo zato jer smo postali disciplinirani ali ne i vjernici. Možemo moliti reda radi, jer smo navikli, a ne jer vjerujemo u moć molitve. Zato se, s vremena na vrijeme, pa ako hoćeš i prije svake molitve dobro prisjetiti ukratko: “Ova moja molitva doista ima smisla!” Ili: “Gospodine, sad te želim susresti! Ja znam da Ti slušaš ovu molitvu.” I već je sve drukčije. Već su misli u Bogu. Već se srce uzdiže k Nebu. I već molitva ima smisla, jer je izbjegnuta opasnost da brbljamo kao pogani, da molimo bez vjere, da molimo jezikom, bez srca.