Popunjena do zadnjeg mjesta, velika dvorana Hrvatskog katoličkog sveučilišta okupila je ove subote više od 500 sudionika na konferenciji Poduzetništvo s povjerenjem.

Prema ideji vlč. Antonija Marija Čirka, župnika zagrebačke župe Bezgrešnog začeća BDM Malešnica - Oranice stripovi se redovito objavljuju na mrežnim stranicama Hrvatske katoličke mreže. Novi strip i ovog je ponedjeljka ovdje.

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u subotu, 24. veljače u župnoj crkvi sv. Franje Ksaverskog u Viduševcu, svečano misno slavlje tijekom kojeg je krstio Enu, sedmo dijete obitelji Jurković. Koncelebrirao je domaći župnik Nikola Majcen, a slavlju su nazočili i župljani ove župe.

Povijesni hrvatski grad Zrin nalazi se u srcu Banovine, a poznat je po rođenju bana Nikole Šubića Zrinskog i po stradanju Zrinjana u Drugom svjetskom ratu na blagdan Male Gospe te 9. i 10. rujna 1943. kada su partizani ubili trećinu stanovnika.

Počinju organizirana hodočašća vjernika iz župa Zadarske nadbiskupije u Svetište sv. Šime u Zadru – tim povodom, čuvar Svetišta sv. Šime don Damir Šehić, objavio je kalendar s rasporedom svih hodočašća, zavjetnih dana i duhovnih obnova za 2024. godinu.

Međunarodna izložba „Euharistijska čuda diljem svijeta“ čiji je idejni začetnik jedan od najmlađih blaženika Crkve Karlo Acutis, otvorena je u četvrtak 22. veljače 2024. u Župi sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima.

Potvrđen je novi datum za još jedan slavljenički koncert "Progledaj srcem", a to je 24. svibnja 2024. u Areni Zagreb. Ulaznice su već u prodaji.

Nakon dulje pauze počinje Krunica Hrvata svega svijeta, a mi vam predstavljamo Hrvatski katolički centar Canberra kao prvu u nizu zajednicu iz Australije koja predmoli krunicu u subotu.

Predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja i ministranata Varaždinske biskupije vlč. Ivica Cujzek uputio je župnicima, župnim vikarima, đakonima, redovnicima, redovnicama i voditeljima zborova mladih poziv na 17. Festival Dobroga Pastira koji će se održati na četvrtu vazmenu nedjelju, 21. travnja 2024., u 16 sati.

Što je gotovo redovito u fokusu političkih (politikantskih?) bavljenja Crkvom u predizborno vrijeme? Prije svega to je – što iz lijevog spektra redovito povuku kao „krunsko“ pitanje – vjeronauk u školama. Zatim su na redu ugovori između Svete Stolice i RH u cjelini ili djelomično i, naravno, financiranje Crkve iz Državnog proračuna. Ističu se „privilegiji“ Crkve na čemu se žele steći politički poeni, barem onih glasova koji su tradicionalno naklonjen ljevici (ako ona još postoji?), a pritom se koriste neprimjerene sintagme poput, primjerice objede, da Crkva parazitira na račun građana.