Kardinal Josip Bozanić, zagrebački nadbiskup u miru, proslavio je u ponedjeljak, 20. listopada, 50. obljetnicu prezbiterskog ređenja u bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca na zagrebačkom Kaptolu.
„Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe“, istaknuo je biskup Komarica na susretu štovatelja Božjega milosrđa u bistričkom svetištu.
Izložba „U početku bijaše kraljevstvo“, otvorena u četvrtak, 16. listopada, u Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu, održava se u povodu obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva i kroz više od 400 artefakata prikazuje ključne trenutke hrvatske povijesti.
„Ne možemo, ne trebamo i ne smijemo zaboraviti“, tim riječima Vinkovčanin Josip Matezović, vjeroučitelj i ultramaratonac, sažeo je emocije i poruku nakon što je postao ukupni pobjednik 24. Ultramaratona Zagreb – Vukovar, utrke posvećene svim poginulim, nestalim i stradalim braniteljima Domovinskog rata.
Pronađena poruka Hermanna Bolléa iz 1898. godine, skrivena u južnom zvoniku zagrebačke katedrale, otkriva duboku duhovnu te domoljubnu misao čovjeka koji je Hrvatskoj posvetio svoj život i talent. Iako rođen u Kölnu, Bollé je Hrvatsku odabrao kao svoju novu domovinu, a njegova zapisana molitva za „složen, slavan i slobodan narod“ svjedoči o iskrenoj ljubavi prema zemlji koja ga je prihvatila kao „svojega“.
Svečano je bilo u Požegi na svetkovinu zaštitnice grada i naslovnice katedrale, sv. Terezije od Isusa (Avilske), u srijedu 15. listopada 2025., koja je proslavljena procesijom i svetom misom.
Sudionici 76. planinarskog križnog puta udruge Ekosspiritus okupili su se 11. i 12. listopada na novoj Camino dionici koja počinje u Župi sv. Martina pod Okićem, kod kapele sv. Josipa u Konščici koju je prije osamdeset godina blagoslovio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac.
Što za mene, koji nisam radi Isusa otišao u daleki svijet, znače Njegove riječi da trebam propovijedati i svjedočiti Evanđelje svemu stvorenju. Kome i gdje?
Fra Šimun Šito Ćorić u otvorenom je pismu zastupnicima zagrebačke Gradske skupštine poručio da bi uklanjanje imena Antuna Bonifačića iz javnog prostora bilo „čin grube, ideološki motivirane nepravde“, ne samo prema Bonifačiću nego i prema hrvatskoj političkoj emigraciji koja je desetljećima čuvala ideju slobodne i demokratske Hrvatske.