Prizor bl. Djevice Marije koji se spominje u Ivanovu evanđelju (Iv 149, 25-27) česta je tema pučkih pobožnosti pa tako i pjesmama. Stala Majka pod raspelom je jedna od njih poznata korizmena pučka popijevka na temu Majke pod križem. I ona se ubraja Riječ o skladbi koja se nalazi već u prvom izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1701. godine.

Dominik svoj specifični glazbeni izričaj stapa s divnim prizorima Lijepe Naše, pa je tako za spot ove obrade odabrao pravo mjesto tišine, podravsku oazu mira Dravske peske.

Pobožnost prema Djevici Mariji očitovala se i u korizmenim pjesmama. Posebice je vrlo snažna slika Majke pod križem koja je čest motiv ne samo slikarima nego i skladateljima. Jedna od njih je i napjev Stala plačuć tužna Mati (lat. Stabat mater dolorosa). Iako neki autorstvo ovog napjeva pripisuju sv. Benediktu (+1274) ipak se čini da je glazbu po uzoru na gregorijanske napjeve skladao talijanski pjesnik i skladatelj Jacopone iz Todija († 1306.).

"Isuse naš" još jedna je od starijih korizmenih napjeva starohrvatskih korijena. Prvi puta je notno zabilježen u Pavlinskoj pjesmarici iz 1644. godine. Četvero glasnu zborsku obradu, koja se i danas koristi načinio je Vladimir Stahuljak (1876. - 1960.). Iako je pjesma melodijski pitka, tečna i zborskom obradom bogata ipak se rijetko izvodi. Možda je razlog tome sam tekst pjesme koji nije na umjetničkoj razini melodije što potvrđuju već sami početni stihovi: "Isuse naš tebe svi zovemo, Isuse naš tebe svi molimo", a na sličan način su pisani i ostali stihovi pjesme.

Na početku korizme Božja pobjeda je objavila svoju obradu pjesme „Čisto srce“ kao poziv na pokajanje svim vjernicima tijekom korizme. Na samom kraju korizme, uoči Cvjetnice, objavili su i pjesmu „Kao ruža“ koja bi nam trebala pomoći razmatrati sve ono što je Krist učinio za nas svojom mukom i smrću.

Napjev "Sretnih li vas" ili punim nazivom "Sretnih li vas, griješni ljudi" još jedna korizmena skladba s dugom tradicijom. I nju nalazimo u trećem izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1757. godine. Tekst pjesme prema latinskom tekstu O felices peccatores je priredio Ferdo Rožić (1877. – 1949.). Pjesma se i danas najčešće izvodi prema harmonizaciju Vinka Žganeca (1890. - 1976.).

U glavnome gradu svaka vrlo dobra duhovna pjesma u startu je potencijalni hit zbog uvjerljivo najvećeg broja publike, ali kada netko – možemo to tako reći – s periferije i izvan pozornosti glavnih medijskih struja uspijeva biti na vrlo visokoj umjetničkoj i glazbenoj razini onda je to i oku i uhu i srcu 'vidljivo', a to čine i sa svojom najnovijom pjesmom mladi iz župe Sv. Antuna Padovanskog u Voloderu u Sisačkoj biskupiji.

Još jedan korizmeni napjev koji se, u pisanom obliku, nalazi u trećem izdanju pjesmarice Cithara Octochorda iz 1757. godine. U pjesmi je pučkim rječnikom opisana bit korizme: spoznaja da si grešnik koji je zbog grijeha izgubio ljubav Božju. Uspoređuje se čak s Judom, Kajfom, Herodom i Pilatom te se smatra sukrivcem Kristove muke. Ipak grešnik se kaje i moli za milost. Pjesma u originalu ima 5 strofa, ali se kod nas najčešće izvode prve tri. Iako je tekstom pjesma prikladna za bilo koji korizmeni dan ipak se preporuča da se svakako izvodi i na Pepelnicu koja je početak korizme. 

Autor pjesme kazao je da je tekst pjesme zapravo razmatranje žalosnih otajstava krunice i Psalma 22.

Društveni i duhovno-glazbeni događaj godine "Progledaj srcem" sve je bliže. Organizacijski tim objavio je cjeloviti program koncerta koji se na Stadionu Maksimir u Zagrebu 4. lipnja održava pred više od 50 tisuća ljudi. Na koncertu od 20 sati nastupaju najveća imena domaće duhovne glazbene scene: Alan Hržica, Amorose, Božja pobjeda, Božja Slava bend, Emanuel, fra Ivan Matić, fra Marin Karačić, Rafael Dropulić Rafo, sestre Halužan, sestre Husar, sestre Palić, Toni Cetinski, Vanessa Mioč i Zbor Mihovil.