Budi dio naše mreže

Paolo Cesarini, predsjednik Izvršnog odbora Europskog opservatorija za digitalne medije (EDMO), u svom govoru o dezinformacijama u kontekstu izbora 2024./2025. naglasio je da su europske institucije i nacionalna tijela, zajedno s organizacijama civilnog društva i istraživačkim centrima poput EDMO-a, uspjela ublažiti dio rizika koje nosi širenje dezinformacija. Međutim, ističe da to ne znači kako je problem riješen, nego da je on samo promijenio svoj oblik.

/ Lana Ciboci Perša

Dok su u prošlosti dezinformacije često bile očite i lako prepoznatljive, danas su one mnogo suptilnije i sofisticiranije. Umjesto grubih dezinformacija, češće se šire poluistine, iskrivljeni konteksti ili manipulativna tumačenja stvarnih činjenica. Posebno osjetljiva područja su teme koje pobuđuju jake emocije, primjerice migracije, klimatske promjene, rat u Ukrajini ili gospodarske teškoće. Na tim se temama najčešće grade kampanje dezinformacija jer one mogu najbrže polarizirati javnost i potaknuti nepovjerenje prema demokratskim procesima.

Cesarini ističe i da su nedavni nacionalni izbori u nekoliko europskih zemalja, uključujući Rumunjsku, Moldaviju, Gruziju i Njemačku, potvrdili sveprisutnost manipulacije informacijama i stranog miješanja u izborne kontekste.

Iako je Europska unija tijekom izbora uložila velike napore u koordinaciju i brzo reagiranje, što je djelomično ublažilo štetu, Cesarini naglašava da to nije dovoljno. Dezinformacije se stalno prilagođavaju, mijenjaju oblik i koriste nove digitalne alate. Stoga je nužno kontinuirano ulagati u jačanje otpornosti društva, razvoj medijske pismenosti i unapređenje novinarskih standarda.

Novinari i mediji imaju ključnu ulogu jer bez njihovog dosljednog rada na provjeri činjenica i objašnjavanju složenih tema, građani ostaju ranjivi na manipulacije. Ističe da zaštita demokracije ovisi o medijskim sustavima koji su otporni, neovisni i s odgovarajućim resursima. Naglašava i da provjera činjenica zahtijeva stabilno financiranje, osobito tijekom razdoblja izvan izbora.

Medijske kuće trebale bi ulagati u alate potpomognute umjetnom inteligencijom za provjeru i otkrivanje prijetnji, kao i u nove uredničke formate i kanale diseminacije kako bi povećale angažman čitatelja. Napretka neće biti bez razvoja redakcija kojima je prijeko potrebna digitalna pismenost, osobito u kontekstu sigurnosnih aspekata – od otkrivanja sadržaja koji su u potpunosti lažni i generirani alatima umjetne inteligencije do provjere izvora. Upravo novinari, smatra Cesarini, trebaju zauzeti središnje mjesto u javnom diskursu kroz pouzdano, visokokvalitetno novinarstvo te ističe da novinari nisu samo izvjestitelji činjenica, nego čuvari same stvarnosti što jasno ističe važnost i ulogu novinara i medijskih organizacija u suvremeno doba koje je preplavljeno dezinformacijama.

Iz navedenoga može se zaključiti da je, uz važnu ulogu novinara, pitanje dezinformacija prije svega povezano s razinom medijske pismenosti društva. Tehnološki alati i institucionalne mjere mogu ublažiti dio problema, no bez građana koji znaju kritički čitati, razumjeti i vrednovati informacije, učinak tih mjera uvijek će biti ograničen. Medijska pismenost tako postaje ključan temelj otpornosti jer građani koji razumiju kako nastaju i kako se šire informacije te koji prepoznaju vlastite pristranosti manje su podložni manipulaciji.

Medijska pismenost ne jača samo pojedinca, već i cijeli javni prostor, potičući kvalitetniji dijalog i smanjujući prostor za one koji šire dezinformacije. Dugoročno, ulaganje u obrazovanje i medijsku pismenost može se pokazati učinkovitijim od svake privremene zabrane ili tehničkog rješenja jer stvara društvo koje je samostalno sposobno prepoznati i odbaciti obmane.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja