U izvješću se kao jedan od globalnih rizika ističu dezinformacije, osobito one potaknute umjetnom inteligencijom, posebno u predizbornim kampanjama, s obzirom na to da sadržaji generirani alatima umjetne inteligencije mogu manipulirati kolektivnim narativima i izazvati nasilne reakcije.

Izvješće jasno ističe da, prema mišljenju stručnjaka, dezinformacije i nenamjerne pogreške predstavljaju najveći kratkoročni globalni rizik u razdoblju od sljedeće dvije godine, dok se na procjeni rizika u sljedećih deset godina nalaze na petom mjestu. Kratkoročno gledajući, smatraju se većim rizikom od ekstremnih vremenskih neprilika, međudržavnih oružanih sukoba, društvene polarizacije i cyber nesigurnosti.

Naime, zbog velikog broja predsjedničkih i parlamentarnih izbora koji će se provoditi u sljedeće dvije godine, a na kojima će prema procjeni glasati čak 3 milijarde ljudi, svijetu prijeti potencijalna ozbiljna kriza zbog neistinitih informacija koje se prenose primarno digitalnim kanalima.

Među državama kojima osobito prijeti taj rizik navode se Indija, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Indonezija, Rusija, a opasnost prijeti i Europskoj uniji, osobito u kontekstu nacionalnih i/ili izbora za EU parlament.

U desetogodišnjem razdoblju klimatski rizici, poput ekstremnih vremenskih događaja, zauzimaju vodeću poziciju.  I u tom razdoblju dezinformacije zauzimaju visoko mjesto, prema izvješću nalaze se na petom mjestu i povezane su s polarizacijom, geopolitičkom nestabilnošću i tehnološkom erozijom društvenih normi.

Stručnjaci ističu da širenje dezinformacija može dovesti do većih društvenih i političkih podjela i time povećati sukobe, smanjiti povjerenje u institucije te povrijediti različita ljudska prava.

Pritom osobitu zabrinutost izaziva sve veća raširenost alata umjetne inteligencije koji su postali dostupni široj publici, a koji omogućuju lažno prikazivanje drugih ljudi, njihovih slika ili boje glasa zbog čega je više nego ikad olakšano manipuliranje medijskim korisnicima, što potencijalno ozbiljno može ugroziti demokratske procese.

Spomenimo i da se za Hrvatsku kao najveći rizici navode nedostatak radne snage, ekonomski pad, inflacija, pucanje nekretninskog balona te ekstremni vremenski uvjeti.

S ciljem umanjenja navedenih rizika vezanih uz dezinformacije i razvoj alata umjetne inteligencije, predlaže se razvoj digitalne i UI pismenosti građana s ciljem podizanja javne svijesti građana i izgradnje društvene otpornosti. U tom kontekstu osobito se ističe važnost obrazovanja kao jednog od najučinkovitijih mehanizama za smanjenje negativnih ishoda tehnologija umjetne inteligencije.

Razvoj digitalne i UI pismenosti stoga je važno integrirati u javne obrazovne sustave, ali i osigurati dodatne oblike usavršavanja za novinare i donositelje odluka kako bi razumjeli mogućnosti alata umjetne inteligencije, ali i prepoznali pouzdane izvore informacija.

Kao odgovor na navedene rizike izvješće ističe važnost lokalnih strategija poput jačanja digitalne i UI pismenosti, kako bi se građani osposobili da kritički prepoznaju izvore i vjerodostojnost informacija. Osim toga, korporacije imaju ključnu ulogu u razvijanju odgovornog upravljanja informacijama, od ulaganja u tehnologije za prepoznavanje lažnih sadržaja do promicanja transparentnosti u komunikaciji.

Ipak, s obzirom na to da dezinformacije ne poznaju granice, potrebna je i međunarodna suradnja, bilo kroz manja regionalna partnerstva ili kroz globalne sporazume. Na globalnoj razini naglašava se i potreba za regulacijom i označavanjem sadržaja generiranog uz pomoć alata umjetne inteligencije.

Ako se rizici povezani s dezinformacijama ne adresiraju pravovremeno, svijet bi se mogao suočiti s ozbiljnim posljedicama za društvo.

Upravo zato razvoj odgovornih politika i alata za prepoznavanje dezinformacija mora postati prioritet, kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.

***

Rubriku „Glas istine“ u okviru projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke Crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.