Franjevački svjetovni red je član Franjevačke obitelji koji okuplja članove Božjega naroda koji se osjećaju pozvanima slijediti Krista stopama Franje Asiškoga. Članovi se okupljaju u bratstva koja su rasprostranjena po cijelome svijetu i obvezuju se zavjetovanjem da će nastojati oko postizanja savršenstva kršćanske ljubavi u svome svjetovnom staležu, živeći Evanđelje poput sv. Franje i uz pomoć pravila koje je Crkva potvrdila. Saznajte više o njima!
1. Tko su to franjevački trećoredci?
Kad je Franjo Asiški utemeljio franjevački pokret, osnovao je najprije Prvi red, zajednicu sljedbenika koje je ubrzo nazvao Malom braćom. Kad je sv. Klara krenula istim putem, osnovan je Drugi franjevački red, a za one koji su ostajali u svijetu, živeći i dalje u svojim obiteljima, Franjo je dao neke upute za život, iz čega se ubrzo razvio Treći franjevački red.
2. Koje su bitne značajke franjevačkih trećoredaca?
Katoličke vjernike koji žele intenzivnije živjeti Evanđelje po primjeru sv. Franje Asiškoga nazivamo franjevačkim trećoredcima, odnosno, svjetovnim franjevcima. Dakle, ono što ih bitno karakterizira jest život u svijetu (nisu redovnici ni redovnice), a po Franjinu primjeru žele radikalnije slijediti život Evanđelja.
3. Mogu li trećoredci biti u braku?
Naravno, trećoredci mogu osnivati svoje obitelji i živjeti u braku. Glavni njihovi zaštitnici, sv. Elizabeta Ugarska i sv. Ljudevit Francuski, imali su svoje obitelji i vlastitu djecu, a svoj su brak nastojali živjeti u duhu evanđeoskog nauka, čime su zaslužili i danas biti uzor i primjer svjetovnih franjevaca.
4. Kako se postaje trećoredac/-ica?
Da bi netko postao trećoredac ili trećoredica, mora najprije upoznati i zavoljeti život mjesnog bratstva, u kojemu već žive zavjetovani članovi, obično pri franjevačkim crkvama. Kad izraze želju da pristupe tom bratstvu, odgovorni ih primaju u kušnju (formaciju), koja se sastoji od nekoga vremenskog razdoblja (novicijat), kada primaju pouku i upoznaju život, da bi nakon toga polaganjem zavjeta (obećanjem) postali članovi bratstva.
5. U čemu se sastoje ti zavjeti ili obećanja?
Dok redovnici i redovnice polažu tri evanđeoska zavjeta (poslušnost, čistoću, siromaštvo), svjetovni trećoredci općenito obećavaju (zavjetuju) da će radikalnije živjeti Evanđelje, po primjeru sv. Franje Asiškoga. Tim činom oni se ucjepljuju u Franjevački svjetovni red i postaju njegovi punopravni članovi, s obvezom da redovito sudjeluju u životu bratstva (sastanci, susreti, akcije, molitve…).
6. Mogu li i svećenici postati trećoredci?
Svaki svjetovni svećenik koji to želi, nakon što prođe potrebnu fazu priprave, može postati svjetovni trećoredac. Imamo dosta takvih primjera, čak i biskupa koji su bili i jesu članovi Franjevačkoga svjetovnog reda. Svojevremeno su zagrebački nadbiskupi Stepinac i Kuharić bili trećoredci, a od današnjih biskupa spominjemo biskupa Mrzljaka i umirovljenog biskupa Srakića.
7. Tko su franjevci trećoredci, koje neki nazivaju i “glagoljašima”?
Franjevci trećoredci su nastali tijekom stoljeća, i to vrlo rano, od skupina svećenika koji su odabrali franjevački način života i stvorili svoje zajednice. Kod nas su poznati kao “glagoljaši”, jer su se posebno zalagali za primjenu staroslavenskog jezika u liturgiji i njegovali pismo glagoljice.
U tome imaju neosporne zasluge. Svi oni spadaju danas u jedinstveni Treći samostanski red (TOR), dok ženske družbe imaju jako puno ogranaka. Treba još spomenuti da postoje i neki svjetovni instituti u okrilju Franjevačkoga svjetovnog reda, kao što je u nas Mala franjevačka obitelj sa sjedištem u Rijeci.
fra Ljudevit Maračić / Izvor: Veritas – Glasnik sv. Antuna Padovanskoga
Više informacija o Franjevačkom svjetovnom redu možete pronaći na mrežnoj stranici Franjevački svjetovni red – Hrvatska.