U dogovoru s franjevcima iz Pazina, prenosimo isječke iz duhovnih vježbi za Duhove 2019. Ako već niste, svakako preuzmite mobilnu aplikaciju e-Duhovne vježbe za Android i iOS.

BLAGOST

Uvod

Ako nisi molio, onda vjerujem da si barem čuo onaj lijepi zaziv iz Zlatne krunice: „Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.“ Isus je bio i vječno ostaje blag. Danas ćeš razmatrati o blagosti. I to je jedan od plodova koji prepoznajemo u životu onih kojima upravlja Duh Sveti. Želiš li i ti biti blag?

Pripravi se

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Duše Sveti, Tješitelju tako blag, ispuni mi dušu mirom i jasnoćom. Prosvijetli me da spoznam kako sam otkupljen blagom Božjom ljubavlju i kako sam pozvan s blagošću pristupati drugima. Duše Sveti, osposobi me za nježnost. Vodi me u ovoj molitvi. Prosvjetljuj me i poučavaj me. Amen.

Čitaj

Iz evanđelja po Ivanu (Iv 8,1-11)

U ono vrijeme: Isus se uputi na Maslinsku goru. U zoru eto ga opet u Hramu. Sav je narod hrlio k njemu. On sjede i stade poučavati. Uto mu pismoznanci i farizeji dovedu neku ženu zatečenu u preljubu. Postave je u sredinu i kažu mu: »Učitelju! Ova je žena zatečena u samom preljubu. U Zakonu nam je Mojsije naredio takve kamenovati. Što ti na to kažeš?« To govorahu samo da ga iskušaju pa da ga mogu optužiti.

Isus se sagne pa stane prstom pisati po tlu. A kako su oni dalje navaljivali, on se uspravi i reče im: »Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen.« I ponovno se sagnuvši, nastavi pisati po zemlji. A kad oni to čuše, stadoše odlaziti jedan za drugim, počevši od starijih. Osta Isus sâm – i žena koja stajaše u sredini. Isus se uspravi i reče joj: »Ženo, gdje su oni? Zar te nitko ne osudi?« Ona reče: »Nitko, Gospodine.« Reče joj Isus: »Ni ja te ne osuđujem. Idi i odsada više nemoj griješiti.«

Osluškuj

Ne možeš od Isusa naći boljeg uzora od kojeg bi mogao naučiti snagu blagosti. Promotri njegovo ponašanje i njegove riječi. Kakav je prema ženi preljubnici, a kakav je prema onima koji su je osudili i žele je kamenovati? Ima li ikakve razlike u načinu kako se odnosi prema njima? Promatraj njegove riječi i geste. Promatraj Isusa i uči. Zadubi se u ovaj događaj.

Prorok Ilija susreo je Boga u šapatu laganog i blagog vjetra, a ne u oluji, u potresu i u olujnom vihoru koji su prethodili blagom lahoru. Imaš li i ti iskustvo Božje blagosti? U kojim trenucima si je susreo?

Kako se ti odnosiš prema drugima? Jesi li blag?

Produbljuj

Sveti Pavao voli govoriti o Kristu u nama. To je nešto što je već sada naša stvarnost, ali je to i cilj kojem streme sva naša nastojanja. Tako on piše Galaćanima da ih u trudovima rađa dok se Krist ne oblikuje u njima (usp. Gal 4,19). Kršćanski život nema drugog cilja. Mi ne trebamo postati pobožni. Mi trebamo postati kristooblični, kristoliki.

Blagost je lice Isusa Krista. A ako je to lice Isusa Krista, onda su i njegovi učenici pozvani imati isto takvo lice. No mi više volimo slijediti „srditog Isusa“ koji uvodi red u Jeruzalemski hram. Kažemo da je to sveta srdžba. Opravdavamo svoje bjesove. Pogotovo s naslova nekog autoriteta, bilo da smo roditelji, bilo da imamo odgovorne i vodeće funkcije na poslu. Mi jednostavno sebi ne možemo priuštiti blagost! Koja zabluda i koje ropstvo. Sveti Pavao lijepo savjetuje: „Braćo, ako se tko i zatekne u kakvu prijestupu, vi, duhovni, takva ispravljajte u duhu blagosti“ (Gal 6,1). Ponekad smo stvarno pozvani drugoga ispraviti, ali i to možemo učiniti u duhu blagosti.

Blagost je veliko bogatstvo. Ona je utjelovljena ljubav. Bez blagosti ne možemo ljubiti jedni druge. Bez blagosti mi smo srditi i agresivni. Što netko više napreduje u svetosti, on više raste u blagosti. Blagost je znak čovjekove mudrosti, kako to kaže sveti Jakov: „Je li tko mudar i razborit među vama? Neka dobrim življenjem pokaže svoja djela u mudroj blagosti“ (Jak 3,13).

Blagost se ne očituje u našoj nezainteresiranosti za drugoga. Ona nije stav pasivnosti ili rezigniranosti. Blagost nije kukavičluk. Biti blag ne znači da mi je ‘svejedno’ i da nemam jasan stav. Blagost je aktivna. Ona je svjesno opredjeljenje. Ona je skrb za sebe i za drugog čovjeka. Zahvaljujući blagosti možemo sačuvati poštovanje prema drugima. To je znak da smo svjesni dostojanstva druge osobe.

Moli

Duše Sveti, božanska snago koja živiš u meni, oduševi me za blagost. Tebi se prepuštam da me vodiš. Pomozi mi u mojoj nemoći i nauči me da budem blag i milosrdan prema drugima. Preobrazi moju narav i odgoji me za nove obrasce ponašanja.

Kajem se i žalim za sve trenutke u kojima sam druge povrijedio i ponizio svojom srditošću i bijesom koji se najčešće očitovao u mojim riječima. Kajem se i žalim za sve trenutke u kojima sam na van bio miran i tih, a to je značilo moju nutarnju krutost i nespremnost da ljubim i opraštam. Ja znam da unutar mene nije bila blagost, nego povrijeđenost i tvrdokornost.