Budi dio naše mreže

NIJE JU PREVEO PAPA vlč. Mijo Gabrić otkriva: tko je autor prepjeva pjesme “Krist jednom stade na žalu”?

U emisiji Sacro ritam u četvrtak 6. prosinca bilo je govora o prepjevima stranih duhovnih pjesama, a među ostalima o tome je govorio i vlč. Mijo Gabrić.

/ sn

Gosti u emisiji bili su Rahela Grozdanov i Hrvoje Šobat, članovi Worship vision teama Croatia koji su okupili tim stručnjaka raznih profesija (glazbenici, izvođači, pjesnici …) i raznih kršćanskih denominacija s idejom da se rade što kvalitetniji prepjevi kršćanskih skladbi koje k tome imaju autorizirano dopuštenje za hrvatski jezik. Uz njih o toj problematici govorio je i Boris Havel koji je početkom 90.-ih započeo taj posao te vlč. Mijo Gabrić, legendarni bubnjar još legendarnijih Žeteoca. Treba spomenuti i pionore toga posla, odnosno one koji su sredinom 60.-ih započeli s obradama duhovnih pjesama ili kako su se nekad zvale duhovne šansone. A prvi s tim zadatkom u koštac se uhvatio isusovac Mijo Škvorc, kasnije pomoćni zagrebački biskup, zatim pjesnik fra Inocent Mikić, član franjevačkog VIS-a “Prijatelji” te vlč. Mijo Gabrić. Prva dvojica, na žalost, više nisu s nama. Oni danas na hrvatski jezik prevode nebeske arije, ali tu je treći – vlč. Mijo Gabrić.

Originali i prepjevi

Kao razlog hvatanja u koštac s problematikom prepjeva vlč. Mijo Gabrić navodi da je valjalo graditi repertoar vlastitih pjesama pa je trebalo posegnuti za skladbama  katoličkih svećenika Aime Duvala i Alfreda Flory-a čije su pjesme tada bili veliki svjetski hitovi. Za sve prijevode “Žeteoca”, koji su kasnije uvršteni na njihov album „To nije tajna“, morali su tražiti dopuštenje od autorskih agencija za objavljivanje.

“Današnja praksa je da se uz molbu za dopuštenje, uz prepjev pošalje na uvid i prijevod prepjeva, dok se krajem šezdesetih nije moralo slati prijevod nego se samo tražilo dopuštenje korištenja”, pojašnjava Gabrić. Na pitanje što je po njegovu sudu presudno za dobar prepjev: držati se originala, dobro ga upakirati u duh hrvatskog jezika ili sačuvati pjesnički kvalitetnu samih stihova odgovara: „Kod prijevoda je važno da bude što bolji. Znači da smisao i glavna poruka ostanu sačuvani. Nastojali smo da rima, odnosno ritam pjesme, notni ritam i jezični akcenti budu na neki način što sličniji originalu. Mene je iznenadilo kada su mi kasnije dolazili neki sastavi duhovne glazbe mlađe  generacije koji su me molili da im napravim neki tekst koji nema rimu, ritam nego neka bude više prozni. Ja sam im rekao uzmite si Matoša, što god uzmete, koji god odlomak uzmete to će vam biti pjesma u prozi. A što se tiče duhovnih pjesama tu je važan upravo taj akcent duhovni, jedna mistična mala vezica, neka paučina sa mistikom, duhovnim. Bez toga nema snage nijedan duhovni prepjev. Doslovan prijevod je užasan. Kad bi se tako radilo to bi bila katastrofa. Uvijek mora biti prisutan taj pjesnički, ritmični i duhovni segment“.

Mnoge pjesme iz toga razdoblja su nadživjele vrijeme, kao na primjer „Kakav prijatelj je Isus“ ili neke druge s albuma „To nije tajna“  koje su jednako suvremene, jednako dobre te se i danas pjevaju.

„Tu su bitne dvije komponente”, kaže Mijo Gabrić. “Jedna je da je ta pjesma lako pjevna i da tekst slijedi, da ima jedan kontinuitet, da priča priču od početka do kraja. To je prvi bitan element da pjesma bude uspješna. A drugi dio ipak je glazba jer bez glazbe ništa. Uzalud je dobar tekst ako je glazba loša. Onda je ona bolja za recitiranje. Tako recimo „Kakav prijatelj je Isus“ on ima i rimu i kontinuitet i smisao i to je molitva. To je vječna pjesma, ljudi će je pjevati dugo, dugo. To je takva pjesma. Ustvari još jedan element je važan za uspjeh pjesme, a to je da to ljudi vole pjevati i onda ju često pjevaju. Neki vjeroučitelj ili časna sestra nauče djecu pjevati i onda djeca pjevaju, roditelji pjevaju i tako to ide. Vi danas bilo gdje, u bilo kojoj crkvi, najnaprednijom ili najnazadnijoj zapjevajte „Kakav prijatelj je Isus“ i pjevat će cijela crkva, a ove neke naše liturgijske pjesme ljudi naprosto zaborave”.

Tko je autor pjesme “Krist na žalu”? 

Na kraju emisije “Sacro ritam” njezin urednik Slavko Nedić je s vlč. Mijom Gabrićem progovorio i o autorstvu pjesme ‘Krist na žalu’. Naime,  velik dio ljudi smatra da je autor pjesme Krist na žalu papa Ivan Pavao II, a neki čak tvrde da je on napravio i prepjev te pjesme na hrvatski jezik. I jedno i drugo je pogrešno.

Autor pjesme Krist na žalu je španjolski salezijanac Cesáreo Gabaráin jedan od najpoznatijih španjolskih katoličkih skladatelja. Rođen je 1936. a za svećenika zaređen 1959. godine. Na žalost prerano je preminuo; 1991. u 55 godini života. Pjesma se u originalu zove „Pescador de Hombres“, a skladana je 1974. godine. Do sada je prevedena na više od 80 jezika što naravno uključuje i hrvatski. A autor hrvatskog prepjeva nije papa Ivan Pavao II nego sugovornik vlč. Mijo Gabrić. U originalu pjesma se zove „Pescador de Hombres“ što bi u prijevodu bilo Ribar ljudi. Na poljskom pjesma se zove Barka. A na pitanje kako je došlo do toga da se pjesma na hrvatskom zove “Krist na žalu” vlč. Gabrić pojašnjava: „Ja sam u to vrijeme s Lukom Depolom radio u Malom Koncilu. Surađivali smo sa svim svjetskim časopisima tog tipa. I tako nam je, nedugo nakon što je kardinal Wojtyla postao papa Ivan Pavao II u jednom poljskom časopisu stigla nam je pjesma “Barka” za koju je navedeno da ju novi papa jako voli. Nitko od nas nije znao poljski pa sam čekao neku priliku, a ona se dogodila ubrzo. Išao sam na službeni put s dr. Josipom Ladikom u Beč.  Spavali smo u samostanu časnih sestara. Tamo je bila jedna časna sestra iz poljske koja mi je na njemački prevela sadržaj pjesme. Odmah nakon povratka u Zagreb u vrlo kratkom vremenu napravio sam prepjev. Španjolski original tada nisam poznavao pa sam na osnovu prijevoda teksta koji mi je rekla časna napravio svoj hrvatski tekst. Kad ga danas poslušam zadovoljan sam, premda bih par stvari promijenio, ali eto, ljudi su ga prihvatili i pjesma se pjeva u raznim prigodama i obradama. Sretan sam zbog toga, a vjerujem i autor  Cesáreo Gabaráin.”

 

 

 

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja