“Danas gotovo polovica cistercita dolazi iz Vijetnama”, otkriva generalni opat Reda, fra. Mauro-Giuseppe Lepori. Tu činjenicu uvelike duguje junaku fra Benoîtu Thuânu (1880-1933), koji je bio porijeklom iz Pas-de-Calaisa, donosi Aleteia.

Progresivno zvanje

Rođen 1880. u Boulogne-sur-Meru u Francuskoj, Henri Denis pridružio se malom sjemeništu u lučkom gradu u dobi od 12 godina, a zatim je prešao u glavno sjemenište u Arrasu 1900. Ipak, ovaj je mladić sanjao o odlasku na more kako bi postao misionar, a domovinu je tako napustio 1901. i otišao u sjemenište stranih misija u Pariz.

Nakon kratkog razdoblja formacije, zaređen je 1903. i poslan u misije, u Vijetnam. Tamo mu je apostolski vikar, kako bi mu pomogao da se integrira u svoju župu, dao novo ime: Benoît Thuân — što na vijetnamskom znači “poslušan”.

Fr. Thuân je bio vrlo predan svom pastoralnom radu i govorio je i vijetnamski i kineski. Cvjetao je u ovoj novoj zemlji, ali je osjećao potrebu za  kontemplacijom, pa je odlučio osnovati samostansku zajednicu, prvu mušku u zemlji. Rim se složio i 1917. sa samo jednim bratom osnovao je samostan Gospe od Annama u Phuoc Sonu. Od početka je želio da njegov samostan pripadne cistercitskoj obitelji i pokrenuo je postupke za članstvo. Te godine su bile teške, obilježene glađu i neprijateljstvom dijela mještana, ali malo po malo pridobijao ih je i stekao simpatije i poštovanje stanovništva.

Pod zaštitom svete Terezije

Dobio je neočekivanu potporu za svoju misiju kada je 1924. pisao sestri svete Terezije od Djeteta Isusa, nedugo nakon beatifikacije male svetice iz Lisieuxa 1923. U svom odgovoru Majka Agneza od Isusa je najavila da će njezina tada blažena sestra, koja je skoro bila poslana u Vijetnam, biti “zaštitnica zajednice”.

Fr. Thuân je bio vrlo poznat u svoje vrijeme,” kaže opat Jean XXIII Nguyễn Văn Sơn, koji je sadašnji otac opat opatije koju je osnovao Francuz. Fr. Thuân je umro 1933., čak i prije nego što se njegov samostan službeno pridružio cistercitima 1935., ali ostaje priznat kao utemeljitelj lokalne kongregacije.

Danas vijetnamski katolici malo znaju o fra Thuânu, zbog velike šutnje i progona koji su pretrpjeli nakon dolaska komunizma. Ipak, put do kanonizacije mogao bi promijeniti stvari: “Za vjernike katolike u Vijetnamu to je velika radost”, kaže otac opat Jean XXIII.

“Fr. Thuân je donio ploda,” poručio je opat, koji se prisjeća svjedočanstava starijih redovnika iz njegove zajednice koji su ga osobno poznavali. Kongregacija Svete obitelji, vijetnamski ogranak reda koji je osnovao Francuz, sada ima 12 samostana u Vijetnamu, uključujući tri ženske zajednice, i više od 1300 članova.