Lukino evanđelje počinje dramatičnim ukazanjima anđela Gabrijela Zahariji i Mariji. Gabriel proriče dva čudesna rođenja: rođenje Ivana Krstitelja Zaharijinoj ženi, koja je već u poodmakloj dobi i djevičansko začeće Isusa u Marijinoj utrobi, prenosi CNA.

Što Luka donosi?

Osim toga, Lukino evanđelje prati Isusovo rodoslovlje sve do Adama kako bi pokazalo univerzalnost spasenja koje donosi Krist. Luka je jedini pisac evanđelja koji govori o prispodobama o izgubljenom sinu (15,11-32) i dobrom Samaritancu (10,25-37). On nam jedini pripovijeda o Mariji i Marti (10,38-42) i o učenicima na putu za Emaus (24,13-35).

On je također jedini koji nam daje pjesme koje se još uvijek koriste u liturgiji Crkve: Benedictus (1,68-79), Magnificat (1,46-55) i Nunc Dimittis (2,29-32). Luka također daje prvu polovicu molitve Zdravo Marijo u Gabrijelovim i Elizabetinim pozdravima Mariji (1,28.42). Luka daje drugačiju verziju Blaženstava od Mateja (6,20-23). Kod Luke također dobivamo Isusove “jao” (6,24-26; 11,42-52). Luka završava prizorom Isusova uzašašća koji je rekapituliran na početku Djela (1,6-11).

Lukino evanđelje prati Isusovo rodoslovlje sve do Adama kako bi pokazalo univerzalnost spasenja koje donosi Krist.

Svaki od likova u Luki ima posebnu ulogu koja pomaže osvijetliti Isusov život i njegovu poruku. Ivan Krstitelj predstavlja posljednjeg starozavjetnog proroka. Marija je primjer poslušne službenice Gospodnje. Duh Sveti omogućuje ljudima da prorokuju (1,41.67; 2,27), dolazi na Isusa pri njegovom krštenju (3,22) i on predstavlja Očev dar (11,13). Sam Isus je krajnji lik koji ispunjava Božja obećanja iz Starog zavjeta, kada dolazi kao Mesija (19,38) i Sluga patnik (Iz 53-55) da očisti Izrael i cijeli svijet od grijeha svojom smrću i uskrsnućem.

Uskrsnuće je ključna tema u Lukinim Djelima. Luka suptilno ubacuje glagol “ustati” u mnogim slučajevima gdje to čitatelj ne bi očekivao. Kad Isus izliječi uzetog, on ustaje (5,25). Isto tako ustaje Jairova kći, ustaje Petar, uskrsavaju učenici na putu za Emaus, ustaje Pavao i doista sam Isus ustaje od mrtvih (5,54-55; 24,12; 24,33; Djela 9,18; Luka 24. :6).

Uskrsnuće je ključna tema u Lukinim Djelima. Luka suptilno ubacuje glagol ‘ustati’ u mnogim slučajevima gdje to čitatelj ne bi očekivao.

Luka prenosi snagu Isusova uskrsnuća pokazujući kako kršćanin ne samo da je “s njime pokopan krštenjem u smrt” nego je i “uskrisen od mrtvih slavom Očevom” kako bi i on “mogao hoditi u novosti” života” (Rim 6,4). Kršćanski život nije samo uzimanje vlastitog križa (Lk 9,23), već život u snazi i pobjedi uskrsnuća (KKC 1002).

Obuhvaćajući više od jedne četvrtine Novog zavjeta, Lukino evanđelje i Djela apostolska predstavljaju opsežno razumijevanje života Isusa i prvih kršćana.