Toliko sam u životu vremena proveo hodajući kao vojnik, uvjeravajući se da mi nitko i ništa nije potreban,  piše Catholic Gentleman. Svijet vam puni glavu punu laži i zavarava vas da mislite da je slabo imati osjećaje, probleme ili priznati da u životu trebate druge ljude. To igra direktno u vražje ruke jer mu omogućuje da drži ljude po strani i izvan igre. Umjesto da budemo ljudi kakvi smo stvoreni, trošimo se u dokolici, izolaciji i ovisnostima. Tako bivamo i dalje nezreli sebični dječaci, koji svoje vrijeme ispunjavaju nastojanjem da izbjegnu svoje probleme pijući da bi se nosili sa stresom na poslu, gledajući pornografiju kako bi se nosili sa samoćom, eksperimentirajući s drogom i bezbroj drugih stvari, sve se više povlačeći iz obitelji, prijatelja pa i vjere.

Zvuči li vam ovo kao jakost? Meni ne.  Znam da ne zvuči tako ni Bogu.

Zapravo, u 2. Korinćanima 12,9 Bog govori Pavlu: “Dosta ti je moja milost jer snaga se u slabosti usavršuje.” Vidite, Božja se snaga nalazi u priznavanju svojih slabosti. U našoj ranjivosti pronalazimo snagu.

Postajemo istinski ranjivi kad svoje nedostatke priznamo na tri načina. Moramo postati ranjivi prema sebi, Bogu i onima oko sebe. Ovo je put istinske biblijske snage na koji nas Bog sve poziva.

Prvi korak je postati ranjiv prema sebi. Moramo sami sebi početi govoriti istinu. Mnogi muškarci duboko u sebi znaju da imaju određeni problem ili grijeh koji zahvaća njihov život. Problem je u tome što mnogi to zapravo nikad ne priznaju. Skrivaju tu misao pod tepih prije nego što se stignu uhvatiti u koštac s njom. To se obično čini lažima koje neprijatelj vrti u čovjekovoj glavi. Ako vas može natjerati da vjerujete da nemate problema, nikad se od toga grijeha nećete osloboditi. Zbog toga je presudno da čovjek postane ranjiv prema sebi i stvarnosti svoje situacije. Nikada ne možemo ići naprijed ako nismo iskreni u vezi sa svojim grijesima i utjecajem koji imaju nad nama.

Drugi korak u pronalaženju snage u ranjivosti je postati ranjiv s Bogom. Probleme u svom životu ne možemo sami riješiti. Većinu vremena imamo problem jer se pokušavamo sami nositi s njim. Kad je Bog rekao Pavlu da je Njegova snaga usavršena u slabosti, pokušavao ga je natjerati da shvati da upravo kroz poniznost pronalazimo svoju snagu. Kad doznamo koliko smo sami slabi, dolazimo do spoznaje da trebamo Boga. Kad nas ponizi vlastiti nedostatak snage, počinjemo shvaćati da naša snaga mora doći od Boga. Ta ovisnost o Bogu i snazi ​​Duha Svetoga koju je on smjestio u nas daje nam istinsku snagu.

Bog nam je čak dao savršeni sakrament u kojem možemo postati ranjivi. Moramo se susresti s Bogom u sakramentu pomirenja. Tako je! Moramo postati ranjivi prema Bogu u ispovjedaonici. Tu možemo priznati svoje greške i potrebu za Njegovom pomoći. Tu možemo dobiti oprost i milost da možemo ići naprijed. Ne možemo proći svoje grijehe, svoje pogreške i svoje neuspjehe, a da s Njim ne postanemo ranjivi.

Posljednji korak u pronalaženju snage u ranjivosti je postati ranjiv s drugima. Sad, ne kažem da trebate vikati sve svoje grijehe s krovova da bi svi mogli čuti. To bi bilo glupo. Ne, moramo pronaći pouzdane muškarce koji hodaju u vrlinama i svetosti i vrijedni su povjerenja. Postojao je razlog da je Isus poslao učenike po dva. Znao je da ako netko padne, postoji drugi iza njega. U tome ima snage i nema ništa poput toga kada vas brat pozove na odgovornost. Kad postanete ranjivi s bratom, to stvara vezu koju đavao vrlo teško može prekinuti. Također omogućuje tom bratu da i sam postane ranjiv.

Ranjivost je mjesto gdje se počinju događati promjene. Kad Bogu, sebi i svojim vršnjacima priznamo ono s čime se borimo u životu, oduzimamo svu moć nad đavlovim utjecajem. Više nam ne može šaptati na uho da nismo dovoljno dobri, da će nas ljudi mrziti ili da ćemo sve izgubiti. Ne može nas više plašiti lažima o tome koliko će nas koštati ranjivost. U našoj ukupnoj ranjivosti đavao postaje slab. Ta virtualna zatvorska ćelija koju je sagradio oko nas počinje se raspadati. Ne može nam više prijetiti idejom da će drugi saznati s čime se nosimo, koliko smo ranjivi i potrebni pomoći jer smo svima to već rekli. Činimo ga nemoćnim nad nama. Ponovno postajemo glina, koja se u rukama velikog Lončara može početi oblikovati u njegov izvorni veliki dizajn. Postajemo slobodni. Napokon možemo iskusiti mir koji Bog želi za nas. Doista možemo početi živjeti.

Dobro pogledajte što vas koči. Donesite odluku da postanete ranjivi prema sebi i Bogu u ispovjedaonici. Pronađite grupu braće s kojom biste postali slabi. Slijedite korake svetog Pavla: „Zato su mi ugodne slabosti, pogrde, nevolje, progonstva, tjeskobe zbog Krista, jer kad sam slab, onda sam jak. “(2 Kor 12,10).