Budi dio naše mreže

Početak godine – vrijeme za mentalno resetiranje bila je tema emisije HKR-a "S druge strane ogledala" u kojoj je 10. siječnja gostovala dr. sc. Leali Osmančević s Odjela za komunikologiju.

/ im

Mentalno zdravlje

Kako proživjeti prve dane nove godine kada nam mediji sugeriraju da je ovo najdepresivniji danu u godini dr. sc. Leali Osmančević odgovorila je: “Ovo je vrijeme mentalnog resetiranja. Nakon euforije slijedi svojevrstan pad, nije ništa loše, nego je to sastavni dio život. Našem mentalnom zdravlju potrebno je stišavanje. To je prirodni dio procesa i prilagodbe na nove okolnosti koje nam stižu u prvom mjesecu nove građanske godine. Nakon donošenja odluka i ako tu odluku ne vidimo u prvom tjednu siječnja, a to nije realno ni očekivati, i onda slijedi razočaranje i nelagoda”.

Nakon donošenja odluka i ako tu odluku ne vidimo u prvom tjednu siječnja, a to nije realno ni očekivati, i onda slijedi razočaranje i nelagoda.

“Treba slaviti svaki pomak koji se dogodi čak i one dane kada ništa ne radimo po pitanju naših novogodišnjih odluka”, dodala je.

Kazala je da je mentalno zdravlje tema koja je sve češća u javnosti i to je odlično jer je predugo bila tabu tema. “Zaista postoji puno javnog govora, projekata i inicijativa koje su usmjerene na očuvanje mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje je sastavni dio i osobne odgovornosti. Ne možemo se za nešto dati ako nismo dobri sami sa sobom”, istaknula je Osmančević.

Depresija

Dotaknula se i teme depresija i istaknula: “Termin depresija nosi sa sobom veliku odgovornost. Podizanje svjesnosti o tome je ključno za razumijevanje depresije. Kada govorimo o siječanjskoj depresiji trebamo znati da tu nije riječ o depresiji. Promišljenim korištenjem toga pojma možemo pomoći puno osobama koji imaju problem s tim”.

Govoreći o besmislu kod mladih ljudi kazala je da to može biti pogubno kod mladih. “Tom problemu se treba pristupiti i vidjeti što se krije iza toga. Kod digitalne generacije može doći do manjka interesa zbog toga što su izloženi velikom boju informacija, a u ništa nisu ušli dublje. Važno je pronaći sebi temu i motiv koji nas zanima i nešto čemu možemo mi dati vrijednost i doprinos”, rekla je.

Važno je pronaći sebi temu i motiv koji nas zanima i nešto čemu možemo mi dati vrijednost i doprinos

A na pitanje kako ući u dubinu odgovorila je da je pretkorak za svaki dobar dijalog djece i roditelja je samoosjećanje i samoempatija. Pri tom je naglasila: “Kroz samoosjećanje i samoempatiju roditelj najprije treba zagrliti sebe, prihvatiti sebe i prihvatiti svaki korak i odluke koje smo donijeli jer je u pozadini uvijek dobrobit djece. I u tom kontekstu svaki korak roditelja ili odluka, namjera ili nakana nije toliko mala da ju ne bismo vrednovali. Procesi samoosjećanja i samoempatije postaju ključni koncepti skrbi za sebe. Roditelj koji nije zadovoljan samim sobom bit će mu teže razgovarati s djecom. Roditelj koji je sam dobro može dobro pridonijeti djeci i prenijeti im vrijednosti”.

Virtualni svijet

“U digitalno doba stvarnost i virtualna stvarnost teško se razlikuju. Današnje digitalne stvarnosti su isprepleteni s našim osjećajima, stanjima koja proživljavamo i radimo. Te stvarnosti su neodvojive. Vrijednost u tome možemo vidjeti u području postavljanja granica i pravila ponašanja jer koliko god vrijede u stvarnom svijetu toliko vrijede i u digitalnom svijetu. Onako kao razgovaramo u svakodnevnom životu jednako tako se moramo obraćati putem poruka, mailova i slično”, istaknula je Osmančević.

Današnje digitalne stvarnosti su isprepleteni s našim osjećajima, stanjima koja proživljavamo i radimo.

Poremećaj prehrane

Govoreći o zdravoj slici o sebi i svojem izgledu rekla je: “U poremećajima prehrane najmanje je riječi o samoj hrani već više o tom nedostižnom idealu kako biti sretan, uvijek nasmiješen i radostan. Puno toga je povezano s medijskim prikazom ljepote, ideala ljepote, a mladi najčešće čeznu za onim što je nedostižno. Čeznemo za nečim što u svojim uporištima znamo da je nerealno. Tu dolazi do neprihvaćanja naše stvarnosti i nezadovoljstva te čežnje za onim čemu smo izloženi”.

“Praznina se nikada ne može ispuniti kada je riječ o nezadovoljstvu i krivoj slici o sebi. Hrana postaje strategija za kažnjavanje kada ju izbjegavamo ili prekomjerno ju upotrebljavamo. Vrijedno je promatrati u tom kontekstu potrebu za prihvaćenosti koju nosimo u sebi svi. Iz toga osjećaja krivnje ili nezadovoljstva koji su u nama mogu doći do tog mentalnog nezadovoljstva”, istaknula je.

Kazala je da je suočavanje s tim izazov. “Koja god strategija dovede da se osoba suoči sa samom sobom je dovoljno vrijedna i snažna”, dodala je.

Kult tijela se danas počeo snažno vrednovati. Izloženi su i muškarci i žene.

Govoreći o ljepoti kazala je da se ljepota u društvu prikazuje i izjednačava s fizičkom ljepotom. “Riječ je o nečemu što nema uporište. Snažan je utjecaj medijskog prikaza ljepote. Kult tijela se danas počeo snažno vrednovati. Izloženi su i muškarci i žene. Filter je nešto što je svakodnevnica kada je riječ o objavama na društvenim mrežama. Ako smo svjesni da je to filter onda je to još dobro, ali kada konstruiramo sliku o sebi na društvenim mrežama, a nije povezano s nama onda to stvara osjećaj neprihvaćenosti”, rekla je.

Odgovornost roditelja

Istaknula je da je odgovornost roditelja velika. “Ako stalno govorimo djeci da su lijepi i to argumentiramo s odjećom i izgledom jasno  je da će dijete termin lijepoga povezivati  s onim što je izvana. Isticanje ljepotu djece kao cjelovitih bića je nešto što je potrebno. To je ono na što bi se trebao staviti naglasak”, dodala je.

Osjećaj krivnje prema roditeljima

O uspješnoj komunikaciji u obitelji rekla je: “Važno je verbalizirati. Koliko god nam je teško razgovarati o nekim temama ne znači da o njima trebamo šutjeti. Jedna od prilika, mjesto susreta i povjerenja može biti otvaranje takvih tema. To je prilika za dobivanje podrške koja nam je nedostajala. Takve poruke treba osnaživati”.

Dr. sc. Leali Osmančević naglasila je da je uvijek potrebno čovjeka staviti u središtu i kada se znamo vratiti Izvoru onda je nemoguće postati navezano na nešto što je apstraktno i ideal ni na ono što je materijalno i opipljivo. “Onda smo svjesni da mi odlučujemo što nas čini sretnima i da to nije neka navika i rutina. Kada dopustimo moć nečemu što je apstraktno i onda možemo govoriti o dubljim izazovima”, dodala je.

“Umjerenost jedina radi u službi nas. Zahvalnost, samoprihvaćanje i briga o sebi je ono što nam pomaže”, poručila je.

Cijelu emisiju poslušajte ovdje!

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja