Budi dio naše mreže

Ove podzemne grobnice imaju duboko značenje te pružaju dragocjen uvid u živote ranokršćanskih zajednica (kao i samih Marcelina i Petra), kao i ulogu cara Konstantina u izgradnji memorijalnog kompleksa koji je uključivao grob njegove majke Jelene.

/ ei

Katakombe rimskih mučenika sv. Marcelina i Petra stoje kao svjedočanstvo o ranokršćanskoj prisutnosti u Rimu i iznimnoj povijesti dvojice svetaca po kojima su dobile ime.

Točne okolnosti njihova mučeništva donekle su nejasne, ali ono što se sigurno zna jest da su njihovi posmrtni ostaci položeni u katakombe na „Via Labicana“ u Rimu.

Katakombe Marcelina i Petra / Wikimedia commons

Pogubljeni zbog svoje vjere

Marcelin i Petar bili su dva ranokršćanska mučenika koji su se suočili s progonom u vrijeme vladavine cara Dioklecijana. Marcelin, svećenik, i Petar, egzorcist, bili su poznati po svojoj nepokolebljivoj predanosti služenju kršćanskoj zajednici u Rimu, unatoč opasnostima kojima su bili izloženi.

Bili su poznati po svojoj nepokolebljivoj predanosti služenju kršćanskoj zajednici u Rimu.

I Marcelin i Petar doživjeli su tragičnu sudbinu kada su zbog svoje vjere bili uhićeni i pogubljeni. Točne okolnosti njihova mučeništva donekle su nejasne, ali ono što se sigurno zna jest da su njihovi posmrtni ostaci položeni u katakombe na „Via Labicana“ u Rimu, koje su kasnije postale poznate kao „Katakombe sv. Marcelina i Petra“.

Katakombe Marcelina i Petra / Wikimedia commons

Chris Petitt u svom članku za medievalists.net navodi da je „najraniji dokaz o ovom kultu [odnosno štovanju ovih mučenika] monumentalni metrički epitaf koji je sastavio papa Damaz (366.–384.) i koji je bio postavljen uz grob mučenika.“ Damaz tvrdi da mu je priču o ovim mučenicima, dok je još bio mladić, ispričao upravo izvršitelj smrtne kazne nad Marcellinom i Petrom, donosi Aleteia.

Ploča na kojoj je bio urezan epitaf bila je postavljena iznad groba Marcelina i Petra. „Vandali su uništili ploču“, objašnjava Petitt, „ali su znanstvenici uspjeli identificirati nekoliko njezinih fragmenata. Danas se na tom mjestu nalazi moderna kopija.“ Ovaj (vrlo blago uređeni) prijevod objavljen je u knjizi profesora Dennisa Trouta „Damaz Rimski: Epigrafska poezija“.

Marcellino, (priču o) tvom grobu, a također i Petrovom,
krvnik mi je, Damaz, ispričao kad sam bio dječak:
Divlji mesar (rekao je) dao mu je ove naredbe –
da ti odmah prereže vratove u divljem šipražju
tako da nitko ne može prepoznati tvoj grob.
Ti (rekao je) si veselo iskopao vlastite grobove vlastitim rukama,
koji su kasnije jednostavno ležali skriveni ispod špilje.
Nakon toga, Lucilla, upozorena tvojom dužnošću i tvojom ljubavlju,
bilo je drago položiti tvoje presvete udove na ovo mjesto.

Mjesto hodočašća za kršćane iz cijeloga svijeta?

Katakombe Marcelina i Petra dobile su dodatno značenje tijekom vladavine cara Konstantina, koji je početkom 4. stoljeća došao na prijestolje i ubrzo postao prvi rimski car koji je prihvatio kršćanstvo. Bilo bi malo reći da je Konstantinova vladavina imala dubok utjecaj na povijest kršćanske Crkve.

Iscjeljenje žene koja krvari, freska pronađena u katakombama Marcelina i Petra / Foto: Wikimedia commons

Jedan od najistaknutijih projekata cara Konstantina bila je izgradnja veličanstvenog memorijalnog kompleksa posvećenog Marcelinu i Petru. Taj je kompleks obuhvaćao katakombe i uključivao raskošnu baziliku podignutu na tome mjestu. Bazilika je služila kao mjesto bogoslužja i štovanja, omogućujući vjernicima da odaju počast uspomeni na ove štovane mučenike.

Konstantin je također dao sagraditi grobnicu za svoju majku, Jelenu.

Unutar tog memorijalnog kompleksa, Konstantin je također dao sagraditi grobnicu za svoju majku, Jelenu (Helenu). Sveta Jelena je i sama bila pobožna kršćanka te je imala važnu ulogu u obraćenju svoga sina na kršćanstvo. Najpoznatija je po svom hodočašću u Svetu Zemlju, tijekom kojega je otkrila Kristov pravi križ.

Freska u katakombama sv. Marcelina i Petra / Foto: Wikimedia commons

Grobnica sv. Jelene unutar katakombi Marcelina i Petra postala je mjesto hodočašća za kršćane iz cijeloga svijeta. Predstavljala je pobožnu odanost majke, ali i trijumf kršćanstva pod pokroviteljstvom Rimskog Carstva.

Posjetitelji mogu steći uvid u živote i borbe ranih kršćana u Rimu.

Danas su katakombe Marcelinova i Petrova uvjerljivo svjedočanstvo rane kršćanske vjere i trajne ostavštine dvojice mučenika. Posjetitelji mogu istraživati labirintske hodnike ukrašene zamršenim freskama i grobnicama te steći uvid u živote i borbe ranih kršćana u Rimu. Ovaj kompleks snažno podsjeća na početke kršćanstva i nesalomivi duh onih koji su žrtvovali svoje živote za vjeru.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja