Kardinal Wendel revno je vršio najodgovornije službe u Crkvi. Istaknuo se kao mudar i razborit propovjednik Božje riječi. Nastojao je djelovati i na političke situacije, ali samo na moralnom području.
Zauzimao se za istinsku slobodu. Njegovo najveće, ali i posljednje djelo bilo je organiziranje 37. međunarodnog euharistijskog kongresa u Münchenu 1960. godine.
Taj Euharistijski kongres je jako lijepo uspio, bio je veličanstven.
Kardinal Josef Wendel rodio se 27. svibnja 1901. godine u Blieskastelu. U relativno malo godina života postigao je veliku karijeru u Crkvi. Zaređen je za svećenika 30. listopada 1928. godine. Godinu dana bio je kapelan u župi Kaiserlautern.
Od godine 1929. do 1938. bio je voditelj Studentskog doma u Speyeru. Za biskupa je posvećen 1941. i bio pomoćni biskup do 1943. kada je postao rezidencijalnim biskupom Speyera.
Godine 1952. nasljedio je glasovitog kardinala Faulhabera na nadbiskupskoj stolici München-Freising, a godinu dana kasnije kreiran je kardinalom na istom konzistoriju kad i naš blaženi Alojzije Stepinac.
S njim i s kardinalom Šeperom se kardinal Wendel poznavao još iz studentskih dana.
Od 1956. godine kard. Wendel je bio prvi katolički vojni biskup u njemačkoj vojsci. Nastojao je vršiti što bolju pastoralnu službu među vojnicima i sklopiti dobre veze s vojnicima Francuzima koji su također imali svog vojnog biskupa. Nastojao je raditi i na karitativno-humanitarnom području.
Umro je na Staru godinu 1960. kada mu je pozlilo, nakon veoma potresne propovijedi koju je nakon svečane zahvalnice „Te Deum“ izrekao u svojoj katedrali u Münchenu, gdje je i pokopan.
Zanimljiva je podudarnost da je kardinal Josef Wendel bio predšasnik Josepha Ratzingera na nadbiskupskoj stolici München-Freising, a preminuli su na isti nadnevak, 31. prosinca, prvi 1960. a drugi 2022. godine.
A Joseph Ratzinger, kasnije papa Benedikt XVI., je pak naslijedio kardinala Franju Šepera na službi prefekta Kongregacije za nauk vjere, koji je preminuo 30. prosinca 1981. u Rimu.