Izišao je novi broj časopisa ”Marija”, za prosinac. Taj mjesec obilježen je pripravom na slavlje blagdana Rođenja Gospodnjega u središtu kojega je blagdan Bezgrješne. Stoga je i na naslovnici slika Bezgrješne, a na ovitku fotografija njoj posvećene franjevačke crkve sa samostanom u Glavotoku na Krku.
Izišao je novi broj časopisa ”Marija”, za prosinac. Taj mjesec obilježen je pripravom na slavlje blagdana Rođenja Gospodnjega u središtu kojega je blagdan Bezgrješne. Stoga je i na naslovnici slika Bezgrješne, a na ovitku fotografija njoj posvećene franjevačke crkve sa smostanom u Glavotoku na Krku, a unutar ovitka je njihova povijest. Tematikom Bezgrješne prožeti su i brojni članci ovog broja. Tako urednik fra Petar Lubina u uvodniku piše o poteškoćama na koje danas nailazimo i upućuje, unatoč svemu, kako ćemo radosno čekati dolazak Gospodnji u čemu nam je Bezgrješna najbolji uzor. U molitvi Bezgrješnoj sv. Maksimilijan Kolbe izražava svoje uvjerenje kako Majka Isusova može postati kraljica svih srdaca na zemlji i na koji način, a u rubrici Svjedočanstva jedan se miljenik Bezgrješne pita tko je ona zapravo. U svom članku Ivan Bodrožić donosi razmatranje o neranjivoj peti Bezgrješne Djevice. Proučavajući marijanske likovne prikaze, Ante Branko Periša predstavlja lik Gospe Adventice, što će reći Gospe od Došašća, odakle je i kako je nastao. Nikola Kuzmičić u zapisima iz Kamenitih vrata osvrće se važnost tišine ne samo u došašću, što nadopunja tekst Silvane Dragun o nužnosti naše čistoće u nečistu svijetu. Kristian Stipanović mladima piše o potrebi budnosti, sredstvima za to i nuždi čišćenja.
Središnja dvostranica ”Marije” ovog puta predstavlja nam došašće kao vrijeme koje zove na budnost i spremnost, a Danijela De Micheli Vitturi pita se u svom članku o iščekivanju Božića znamo li se zaustaviti, od čega je danas i te kakva potreba.
Između Papinih tekstova izabrali smo dio iz nagovora o iskustvu pouzdanja u Boga sv. Josipa, kojemu posvećena godina upravo završava.
Stanko Jerčić u svom članku pozabavio se današnjim zagađivačima svemira, osvrćući se posebno na jezik roda našega, pitajući se što nam je činiti.
Prije 50 godina Marija Bistrica proglašena je hrvatskim nacionalnim Gospinim svetištem.
Proučavajući Mariju kroz povijest, Dinko Aračić predstavlja Marijin lik u spisima sv. Petra Kanizija, a Miljenko Sušac upućuje u četvrtu i petu vježbu u sklopu priprave na posvetu Isusu po Mariji.
U razgovoru s Vandom Kraft Soić, P. Lubina otkriva sadržaj nedavno objavljenoga zbornika radova članova Hrvatskoga mariološkog instituta sa simpozija održanog u Sinju od 19. do 22. rujna 2013. na temu ”U susret jubileju 300. obljetnice obrane Sinja (1715.-2015.)”. Na život vječni i molitve za pokojne usmjereni su i kratki uvdi u otajstva Gospine krunice u ovom broju.
U čemu se sastoji sreća nekog oca, o tome u rubrici ”Moja djeca i ja”. Ante Ivan Rozić opisuje lik meksičkoga Gospina vidioca sv. Juana Diega, a tu je i kratak prikaz Marka Marulića kao mariologa i Gospina pjesnika. Tu su i misli o Gospi sl. Božjega J. Stadlera i šale te marijanske vijesti iz domovine i svijeta, ponuda knjiga, zahvale, spomeni, darovi i preporuke te pokojnici koji su nas napustili posljednjih dana.