Donosimo pojašnjenje zašto je ove godine svetkovina Navještenja Gospodinova pomaknuta.
Blagovijest ili svetkovina Navještenja Gospodinova u Katoličkoj se Crkvi redovito slavi na današnji datum, 25. ožujka, devet mjeseci prije Božića. Riječ je o danu kada se prisjećamo kako je arkanđeo Gabrijel navijestio Djevici Mariji da će roditi Spasitelja, javlja Međugorje-info.
No, kada se dogodi da 25. ožujka padne unutar Velikog tjedna kao što je ove godine, proslava se pomiče na prvi idući dostupan dan.
Kako je idućih sedam dana nakon Velikog tjedna dio uskrsne osmine, Blagovijest nećemo slaviti niti u tjednu nakon Uskrsa, već tek u ponedjeljak 8. travnja, što znači da je svetkovina ove godine pomaknuta za puna dva tjedna.
To znači da se sva liturgijska čitanja i molitve koja se koriste na svetkovinu Blagovijesti čitaju 8. travnja, a današnja čitanja su vezana za Isusove posljednje dane prije muke.
Svetkovina Blagovijesti u Crkvi se slavi već od 6. stoljeća. Možda i od prije, ali iz 6. stoljeća imamo pouzdan podatak od sv. Abrahama Efeškog koji spominje da je Crkva 25. ožujka slavila Blagovijesti ili Navještenja Gospodinova.
Svetkovinu Navještenja Gospodinova slavimo devet mjeseci prije proslave svetkovine Isusova rođenja, Božića. U središtu današnje svetkovine je navještaj anđela Gabrijela Mariji da će začeti i roditi Sina Božjega, Isusa. U tom času, Marijinim pristankom, začet je Sin Božji po Duhu Svetome. Marija je toga dana začela Isusa, a Isus je začet – stoga ova svetkovina ima i marijanski i kristološki značaj, te ima i dva naziva – Navještenje Gospodinovo, kada se odnosi na Krista, ili Blagovijest, kada se odnosi na Mariju.
S ovom svetkovinom povezana je i praksa po kojoj katolički vjernici tri puta dnevno, ujutro, u podne i navečer, na znak zvona mole molitvu Anđeoskog pozdravljenja ili Anđeo Gospodnji, koja donosi sadržaj i događaje upravo današnje svetkovine. Liturgija današnje svetkovine u središte stavlja Isusa kao utjelovljenog Sina Božjega i Mesiju iz loze Davidove. Naglašeno je da se to utjelovljenje događa na izričit Marijin pristanak.
Ovo otajstvo vjere teologija naziva “utjelovljenjem” Sina Božjega od Djevice Marije. Ono je u središtu kršćanstva kao objavljene religije. Dok u Vjerovanju ispovijedamo: “Koji je radi nas ljudi i radi našega spasenja sišao s nebesa i utjelovio se po Duhu Svetom od Djevice Marije i postao čovjekom!”, mi iznova prihvaćamo to otajstvo.