Papa emeritus napisao je da je njegovo osobno iskustvo slično onome kroz što je prošla majka Julia Verhaeghe u pismu autoru nove biografije.

Pisac, otac Hermann Geissler, bivši je dužnosnik Kongregacije za nauk vjere i član duhovne obitelji “The Work” ( “Djelo”) koju je osnovala majka Julija, a papa Ivan Pavao II. proglasio obitelji posvećenog života 2001. godine.

U svom pismu Geissleru, koje je stavio na raspolaganje CNA-u, Benedikt XVI. nije skrivao činjenicu da ga je bilo “strah da bi njegov život mogao biti od malog interesa kao cjelina jer mu nedostaje ikakva vanjska drama”.

Ova žena nije imala ni određenu kulturu, ni dobro zdravlje, ni bilo kakva ekonomska sredstva. Ipak, vatra je gorjela u njenom srcu.

Benedikt XVI. je pohvalio autora jer je učinio “vidljivom unutarnju dramu kršćanina, pišući istinski fascinantnu biografiju. Vanjski put ovoga života, koji vodi od Belgije preko Austrije i Mađarske do Rima, sa središtem u Austriji, postaje odraz unutarnjeg puta kojim je ova žena bila vođena.”

“Na taj način postaje vidljiva istinska životna drama koja se prije svega nalazi u susretu s Pavlom, a preko njega i sa samim Kristom, dopuštajući drugima da je ponovno prate”, dodao je Benedikt.

“Sva vanjska i unutarnja drama vjere prisutna je u njezinu životu. Ovdje opisana napetost posebno je zadivljujuća jer je slična onome što sam doživio od 1940-ih.”

Biografija pod naslovom “Ona je služila Crkvi: Majka Julia Verhaeghe i razvoj duhovne obitelji “Djelo” (eng. The Work) istražuje razdoblje od 1950. do 2001., od drugog poslijeratnog razdoblja do priznanja Obitelji, četiri godine nakon smrti utemeljiteljice, 1997. godine.

Knjiga je podijeljena u četiri dijela i uključuje svjedočanstva, izvatke iz pisama majke Julije i druge arhivske dokumente. Nadalje, knjiga kontekstualizira život i odabire Majke Julije, povezujući ih sa situacijama tog vremena, kojih je Majka Julija bila pozorna promatračica.

U uvodu su otac Thomas Felder i sestra Margarete Binder napisali da “sljedeće stranice govore o ženi koja nije imala ni određenu kulturu, ni dobro zdravlje, ni bilo kakva ekonomska sredstva.” Ipak, dodali su, “vatra je gorjela u njenom srcu.”

Ta je vatra temelj susreta koji su oblikovali njezin život: prije svega, onaj sa sv. Pavlom; zatim onaj s papom Pijem XII., koji joj se ukazao u snu i koji je predvidio Drugi vatikanski sabor; konačno, susret s kardinalom Johnom Henryjem Newmanom, prema kojemu “Djelo” ima poseban odnos.

Ti susreti i odnosi dio su duhovnog puta do susreta s Kristom. Geisslerova knjiga govori o tim susretima s delikatnošću, bez senzacionalizma, pokazujući da proročanstvo dolazi samo kada smo otvoreni za slušanje.

Njezin pogled uvijek je bio duhovna obnova, povratak Kristu.

Iz susreta s Pijem XII. rodila se velika intuicija: ljudski i humanizirajući element Drugoga vatikanskog sabora pokušat će preuzeti vlast, nadilazeći ono što mora biti središte Crkve, naime svetost.

Pred rastućom sekularizacijom, Duhovna obitelj “The Work”, koju je vodila majka Julija, naglašavala je euharistijsko klanjanje. To je svakodnevna navika u svakoj kući “Djela”.

Knjiga također opisuje kako je majka Julia osjećala isti entuzijazam i zabrinutost za ujedinjenu Europu, baš kad se Bruxelles pripremao ugostiti Expo 1958. Njezin pogled uvijek je bio duhovna obnova, povratak Kristu.

Benedikt XVI., koji je u travnju navršio 95 godina, često je govorio o potrebi kontakta s Bogom te je rekao da je susret s Isusom odgovor na izazove svijeta.

Možda nije bilo vanjske drame, ali nemir duše majke Julije o kojem govori Benedikt je dobar, otvoren za promišljanje problema vremena. U Geisslerovoj knjizi uočava se neprestano čuđenje pred Kristovim otajstvom koje ju, već ostarjelu, navodi da posjeti Svetu zemlju i doživi pustinju.

Život Majke Julije opisan u ovoj knjizi je žena koja je mogla gledati na svoje vrijeme s konkretnošću koja dolazi samo iz kontakta s Bogom.