Današnji dan, 3. svibnja 1992. godine, bio je jedan od najtežih ratnih dana za Slavonski Brod. Umjesto kiše i oblaka, toga dana nebo iznad grada na rijeci Savi preplavili su borbeni zrakoplovi - grad se našao na zračnom udaru.
Tragedija, koju Brođani i Brođanke nikada neće zaboraviti toga kobnog dana, dogodila se u gradskom naselju Jelas. Zrakoplovna bomba, tzv. „krmača“ razorila je zidove obiteljske katnice i urušila stropove na podrum u kojem se nalazilo 14 civila. Uz dvije žene, u podrumu je smrtno stradalo petero djece: Andrijana, Dalibor i Marinko Marinković te Ivana i Marko Petrović. Najmlađa žrtva imala je 20 mjeseci. Uz desetero poginulih, taj dan ranjeno je 27 osoba.
Priča o stradanju djece u Slavonskom Brodu za Domovinskog rata iznimno je potresna i tužna. Naime, od posljedica izravnih zračnih i topničko-minobacačkih napada, zaostalog oružja i minsko-eksplozivnih sredstava te neopreznog rukovanja oružjem poginulo više od tridesetero djece, a ranjeno 67-ero, većinom od ožujka do listopada 1992., tijekom najžešćih sukoba u Bosanskoj Posavini.
Najviše ih je smrtno stradalo upravo u svibnju 1992. Time je ovaj grad postao mjesto s najvećim brojem poginule djece. Javnosti je 2010. međuresorna „Radna skupina za izradu Registra djece poginule uslijed ratnih razaranja u Republici Hrvatskoj“ iznijela podatak o 402-oje smrtno stradale djece, ali popis nije konačan i nije sustavno provjeren jer ima manjkavosti. Uz poginulu djecu, u ratu protiv Republike Hrvatske ranjeno je više od 1000 djece, najviše u istočnoj Slavoniji. Zbog teške sudbine i goleme žrtve slavonskobrodske djece, u gradu je podignut spomenik simboličnog imena Prekinuto djetinjstvo.
Na isti datum, ali tri godine kasnije, 3. svibnja 1995. godine pobunjeni Srbi drugi su dan zaredom kao odmazdu za operaciju „Bljesak“ raketirali Zagreb. Dan ranije smrtonosni projektili ispaljeni raketnim sustavom „Orkan“ namijenjeni što većim civilnim žrtvama pali su na križanje Draškovićeve i Vlaške ulice, a na današnji dan na Dječju bolnicu u Klaićevoj na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbale balerine i baletani.
Poginulo je šestero ljudi, 39 je teško, a 136 lakše ranjeno. Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani projektili, tzv. „zvončići“, njih oko 500, koje je deaktivirala policija. Pritom je kod bolnice u Klaićevoj smrtno stradao policajac Ivan Markulin.
Tijekom spomenutog raketiranja u “Klaićevoj bolnici” nalazio se i sin ruskog veleposlanika Leonida Kerestedžijanca koji je poludio i odmah nazvao Moskvu koja je nakon toga opako priprijetila Beogradu. Nakon toga Milan Martić više nije otvarao vatru na Zagreb. Na sudu u Haagu Martić je zbog raketiranja Zagreba osuđen na 35 godina zatvora.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.