Budi dio naše mreže

Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je Rezoluciju 762

Potpisivanjem Sarajevskog primirja, 2. siječnja 1992., zaraćene strane u Domovinskom ratu pristale su na uvjete mirovnog plana Ujedinjenih naroda. Time je ispunjen važan preduvjet za međunarodno priznanje Hrvatske i moguće članstvo Hrvatske u UN-u. Mirovni plan, između ostalog, predviđao je dolazak mirovnih snaga UN-a na područje Hrvatske između zaraćenih strana.

/ Borna Marinić

Zaštitne snage UN-a, nazvane skraćeno UNPROFOR, na okupirano područje Hrvatske došle su u proljeće 1992. godine. Bile su podijeljene u četiri zone odnosno četiri zaštićena „UNPA“ područja. Dolaskom mirovnih snaga, otvorila su se brojna pitanja, a na mnoga odgovoriti nisu znali niti Ujedinjeni narodi. Jedan od većih problema u prvim mjesecima djelovanja UNPROFORA bile su tzv. „ružičaste zone“. Radilo se o dijelovima teritorija Republike Hrvatske koji su bili nedostupni hrvatskim vlastima jer su ih u ratu protiv Hrvatske okupirale srpske snage i JNA. Ona su se nalazila izvan “zaštićenih područja” odnosno uz same UNPA zone koje su određene mirovnim planom, često nazivanim Vanceov plan prema predstavniku UN-a Cyrusu Vanceu. 

„’Ružičaste zone’ nisu bile homogeno područje, nego niz manjih enklava, koje su imale različit nacionalni sastav, tako da je postotak Srba u njima jako varirao. Za ‘ružičaste zone’ uz sektor Sjever on je iznosio 74 %, a uz sektor Jug 35,7 %, no u ‘ružičaste zone’ ušla su i mnoga naselja koja su 100 % bila naseljena hrvatskim stanovništvom. O tom novonastalom problemu dugo se razgovaralo sa zamjenikom glavnog tajnika UN-a za specijalna politička pitanja Marrackom Gouldingom tijekom njegova posjeta Hrvatskoj početkom svibnja 1992. godine. Naime, prema ‘Vanceovu planu” Hrvatska je mogla tražiti da se nakon povlačenja JNA ova područja odmah i bezuvjetno prepuste Hrvatskoj jer su za razliku od ‘zaštićenih područja’ (UNPA), koja su također dio Republike Hrvatske, ali za koje je hrvatska vlast pristala uvesti poseban status pod privremenim nadzorom UN-a“, piše Ante Nazor u časopisu Hrvatski vojnik.

Iako je mirovnim planom bilo predviđeno da se ta područja vrate Republici Hrvatskoj „odmah i bezuvjetno“ to se nije dogodilo. Pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice, Zagreb je na koncu pristao na kompromisno rješenje. Vijeće sigurnosti UN-a, 30. lipnja 1992. godine, donijelo je Rezoluciju 762. Njome je predviđeno da se odande povuku svi vojnici te uspostavi vlast hrvatske države. Sve to trebalo se odvijati pod nadzorom Zajedničke komisije, sastavljene od predstavnika UNPROFOR-a, Promatračke misije Europske zajednice, Vlade Republike Hrvatske i srpskih lokalnih vlasti. 

Vlada Republike Hrvatske pristala na to da će prije uspostave vlasti u područjima “ružičastih zona” provesti opću amnestiju glede događaja vezanih za sukob te će na taj način pomoći stvoriti ozračje sigurnosti u kojem će se raseljene osobe moći vratiti u svoje domove. Obećanje je ispunila u rujnu 1992. godine kad je Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio Zakon o oprostu od kaznenog progona i postupka za kaznena djela počinjena u oružanim sukobima i u ratu protiv Republike Hrvatske, kojim je određeno da se protiv počinitelja tih kaznenih djela, počinjenih u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do stupanja na snagu tog zakona, 25. rujna 1992., obustavlja kazneni progon, odnosno kazneni postupak.

Ipak, pobunjeni Srbi uporno su odugovlačili i odbijali Rezoluciju 762, a njihova vlada „ružičaste zone“ proglasila je jedinstvenom “državom” te liniju prekida vatre granicom te “države” prema Hrvatskoj. Iz tog razloga, s obzirom na neuspjeh i nemoć Zajedničke komisije za “ružičaste zone”, Hrvatska je bila primorana na vojno rješenje, da bi uspostavila nesporan suverenitet nad svojim teritorijem u zadarskome zaleđu te je u siječnju pokrenuta oslobodilačka operacija „Maslenica“.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
Rezolucija 762 Ujedinjeni narodi

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja