Još tijekom 1990. godine Hrvatskoj je postalo jasno da rasplet jugoslavenske krize neće proći bez sukoba, osobito poslije „balvan revolucije“. U takvim okolnostima počelo je potajno organiziranje i naoružavanje ne samo policije već i domoljubnih građana. Kako bi se od njih jednoga dana mogla stvoriti i hrvatska vojska, Milivoj Kujundžić je vodstvu HDZ-a predložio njihovo ujedinjavanje u Narodnu zaštitu.
Ta je organizacija imala punu potporu gotovo svih parlamentarnih, ali i neparlamentarnih političkih stranaka. Novoustrojeno Međustranačko vijeće održalo je 15. ožujka 1991. prvu sjednicu, čime su udareni temelji buduće Narodne zaštite. Pokrenuta isprva kao potpuno nenaoružana međustranačka organizacija, Narodna zaštita je poslije Krvavog Uskrsa na Plitvicama rasla nevjerojatnom brzinom.
Gradonačelnik grada Zagreba Boris Buzančić sazvao je 5. travnja 1991. godine sastanak predstavnika zagrebačkih političkih stranaka radi dogovora o osnivanju Narodne zaštite u Zagrebu. Na tom sastanku osnovano je gradsko međustranačko vijeće Narodne zaštite na čelu s Borisom Buzančićem koje je izdalo proglas u kojem su pozvani građani koji nisu bili u sastavu redarstva i njegove pričuve te u Teritorijalnoj obrani i Civilnoj zaštiti, a navršili su 18 godina života, da stupe u dobrovoljačke nenaoružane jedinice Narodne zaštite. Prvi odredi stvoreni su već 7. travnja, a po osnivanju gradskog stožera Narodne zaštite Zagreba na mjesto zapovjednika imenovan je Milivoj Kujundžić.
Odaziv je bio vrlo velik, tisuće građana glavnog grada Hrvatske odazvali su se pozivu na otpor. S malo oružja, poluvojne postrojbe Narodne zaštite ubrzo su se priključile policiji i Zboru narodne garde u nadzoru prometnica, osiguravanju vitalnih objekata, otkrivanju snajperista, a kasnije i u blokadi vojarni. Jedno od prvih većih djelovanja bilo je prilikom izlaska kolone vojnih vozila i tenkova iz tadašnje vojarne Maršal Tito u Zagrebu u srpnju 1991. koja je krenula u pomoć snagama JNA u Sloveniji. Kada su građani Zagreba i pripadnici Narodne zaštite pokušali spriječiti njihov izlazak, došlo je do sukoba u kojem je poginuo prvi Zagrepčanin u Domovinskom ratu – Raveno Čuvalo.
Ubrzo su odredi Narodne zaštite prerasli u naoružane formacije i zajedno s pripadnicima MUP-a i Zbora narodne garde držali u okruženju pedesetak vojnih objekata JNA u Zagrebu i okolici. Pripadnici Narodne zaštite postupno su prešli u gardijske i pričuvne brigade Hrvatske vojske, a preostali su potkraj prosinca 1991. godine prešli u novoustrojeno Domobranstvo.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.