Dan ranije, 28. lipnja 1993. godine, 11 hrvatskih vojnika, pripadnika 150. brigade Hrvatske vojske koji su se nalazili s postrojbom na ličkom ratištu krenuli su u Zagreb na odmor. Njihov odlazak s ratišta odvio se bez znanja zapovjedništva brigade, uz dozvolu zapovjednika minobacačkog voda kojem su pripadali. Iako je odlazak bio organiziran autobusima iz Perušića, skupina se na put prema Zagrebu uputila vojnim kamionom. Bez oružja, koje su ostavili u postrojbi, nedaleko Otočca stigli su na nadzornu točku Rajkovići smještenu između Čovića i Zalužnice, koju su držali pripadnici 133. brigade. Kilometar dalje, u smjeru Zalužnice, bila je smještena nadzorna točka agresorske vojske. 

Što se dogodilo dolaskom na nadzornu točku Hrvatske vojske nikada do kraja nije razjašnjeno. Prema navodima vozača kamiona Miroslava Nikolića on je hrvatske vojnike koji su ondje bili pitao jesu li na putu prema Zagrebu na što mu je odgovoreno potvrdno. Prema navodima pripadnika 133. brigade, vozač kamiona rekao im je kako idu postavljati mine između hrvatske i srpske nadzorne točke. Da su njihovi navodi lažni utvrdio je Županijski sud u Gospiću četiri godine kasnije.

Misleći kako se kreću u smjeru Zagreba, pripadnici 150. brigade naišli su na balvane prekasno shvativši da su pogriješili put. Kamion su vrlo lako uočili vojnici Srpske vojske Krajine, osobito jer tim putem od početka rata nije prošlo niti jedno vozilo. Ubrzo su na kamion otvorili vatru iz automatskog oružja. Dok su se hrvatski vojnici pokušali skloniti u obližnje žito, na kamion je ispaljena i raketa. U košmaru koji je nastao, hrvatski vojnici nisu znali što bi učinili, trebaju li se predati ili pokušati pobjeći. Nakon što se predao prvi hrvatski vojnik, na mjesto pucnjave stigla su dva vozila UNPROFOR-a koji se nalazio nedaleko tog mjesta. Desetorica hrvatskih vojnika, od kojih trojica ranjenih, predali su se dok je u ovom napadu ubijen hrvatski vojnik Refik Mahmuljin. Zarobljenici su odvedeni u kninski zatvor te kasnije razmijenjeni, a tijelo 29-godišnjeg Refika Mahmuljina, Hrvata islamske vjeroispovijesti, predano je dva dana kasnije hrvatskim vlastima.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.