Skupština Republike Srpske Krajine u Glini je 9. veljače 1992. godine na svojem zasjedanju prihvatila mirovni plan Cyrusa Vancea za Jugoslaviju. Bila je to kulminacija napetih odnosa na relaciji Knin-Beograd. Naime Knin se nikako nije mirio s time da će morati prihvatiti dolazak mirovnih snaga te je davao Beogradu do znanja kako ne misli popustiti.
Takvu politiku vodio je predsjednik Republike Srpske Krajine Milan Babić koji je još od ljeta 1991. samovoljom smetao službenom Beogradu što je kulminiralo višemjesečnim odbijanjem da u ime pobunjenih hrvatskih Srba potpiše suglasnost za dolazak Mirovnih snaga UN-a. Naprotiv, on je inzistirao na politici odcjepljenja od Hrvatske.
Koliko Beogradu odluka o prihvaćanju mirovnog plana bila bitna govori i činjenica da su u Glinu došli potpredsjednik nepostojećeg Predsjedništva SFRJ Branko Kostić i general Blagoje Adžić. Kostić je kazao kako “srpska manjina u Hrvatskoj može biti zadovoljna svojim teritorijalnim dobicima, jer će prema Vanceovom planu zadržati kontrolu nad tim teritorijima” naglasivši da “sada kada su ljudi uspjeli zavladati svojim teritorijima i organizirati vlast i policiju, nameće se pitanje, trebamo li braniti slobodu Srba u Krajini i dalje vodeći rat koji prijeti eskalacijom ili pak mirnim sredstvima”.
Dakle Kostić koji se dokazao kao ekstremni Srbin i zagovornik rata, najednom se pretvorio u mirotvorca koji upozorava Krajinske Srbe da neprihvaćanje Vanceovog plana “može pokrenuti nemire i u preostalim dijelovima jugoslavenske federacije”. Tako su Kostić i njegovi okončali igru Knina i Beograda i i preduhitrili Milana Babića, koji je htio od Skupštine dobiti odluku o raspisivanju referenduma u tzv. Krajini o prihvaćanju Vanceovog plana. Babić je tvrdio da ima potporu naroda i da Vanceov plan ne pruža dovoljnu zaštitu Srbima od hrvatske osvete. Zato ga je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević javno prozvao poslavši otvoreno pismo u kojem je zatražio njegovu smjenu, optuživši ga da Srbe i Srbiju drži kao taoce.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.