Danas sam bio prvi puta vidjeti iz bliza crkvu sv. Ante. Jedva sam se odlučio na taj korak... Stravičan prizor od kojeg nisam mogao zaspati cijelu noć... Toranj je posve uništen i vjerojatno nepopravljiv. Iz crkve nije ama baš ništa spašeno. Šteta neprocjenjiva...“
Zapisao je to u svoj dnevnik, na današnji dan, 26. studenog 1991. godine velečasni Josip Kukec nakon što se suočio sa strašnim razaranjem koje je pretrpjela župna crkva Svetog Ante Padovanskog u Ličkom Novom kraj Gospića.
Crkva je sagrađena krajem 17. stoljeća, da bi krajem 19. stoljeća bila pregrađivana. Posljednju obnovu prije Domovinskog rata doživjela je 1970. godine. Bila je spomenik kulture no to srpskim pobunjenicima i Jugoslavenskoj narodnoj armiji nije značilo ništa. Krajem kolovoza 1991. našla se na meti napada kao i cijelo gospićko područje. U više je navrata tijekom rujna pogađana izravnim pogocima, a 17. rujna nestala je u plamenu. Uništeno je krovište i cjelokupna unutrašnjost s inventarom. Šteta je bila neprocjenjiva stoga ne čudi reakcija velečasnog Kukeca.
Ipak, isječci iz njegova dnevnika pokazuju da se život polako iduće godine počeo vraćati u razoreno selo, pa i u crkvu svetog Ante. Na Cvjetnicu, 12. travnja 1992. godine, služena je u Ličkom Novom prva misa još od kolovoza ’91. što je dnevnički dokumentirao velečasni Kukec. „Tek sada dobili smo jednu nedovršenu prostoriju u školi. No, danas je ipak odslužena misa ispred kapelice Dobrog Pastira…Obavili smo obred Cvjetnice. Za vrijeme sv. mise, u autu je ispovidao pater Ero – Ante Logora, kapucin i u svome kombiju velečasni Stipe Zeba.“
Napokon, 12. listopada 1992. proslavljena je i prva misa na zgarištu spaljene crkve što je velečasni Kukec također opisao u dnevniku: „Šteta što nije bilo snimljeno slavljenje mise u srušenoj crkvi, na zgarištu. Dobio sam dojam da uz suzne oči prisutnih vjernika i kišovito nebo s nama plače… To je bila prva misa nakon razaranja crkve.“
Ipak, bogoslužja su u Ličkom Novom uglavnom održavana u prostorima osnovne škole koja je bila pošteđena težih razaranja. Takva situacija je zadržala se sve do blagdana svetog Ante, 13. lipnja 2001. godine. Tog dana blagoslovljena je nova, odnosno obnovljena crkva. O tome nalazimo izvještaj Informativne katoličke agencije u kojem stoji: „Crkvu je blagoslovio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović u tijeku mise koju je slavio u zajedništvu s generalnim vikarom gospićko-senjske biskupije mons. Tomislavom Rogićem i svećenicima Gospićkog dekanata. Na početku mise sve okupljene je pozdravio domaći župnik Nikola Turkalj. Posebno se zahvalio svima koji su svojim trudom, novcem i naporom pomogli izgradnju crkve. To su Ministarstvo kulture i financija, Ličko-senjska županije, Grad Gospić, vjernici župe te iseljeni vjernici iz Ličkog Novog u domovini i inozemstvu. Značajnu potporu dali su i privrednici iz Gospića. Župnik je na kraju zaključio kako je znakovito da je pergament s likom Lazarova uskrsnuća i tekstom “Lazare, izlazi”, ugrađen u oltar 1690. godine, jedini ostao sačuvan.“
Velečasni Alojzije Kukec rođen je 26. siječnja 1937. godine u Dugom Selu Lukačkom nedaleko Virovitice. Nakon završene Bogoslovije, kao mladi svećenik došao je u Liku 1968. godine gdje je službovao do 1994. godine kao župnik katoličkih župa Ličkog Osika, Široke Kule i Ličkog Novog. Tijekom Domovinskog rata, nakon što je 1. rujna 1991. godine zapaljena i porušena crkva u Ličkom Osiku kao i župni stan, bio je smješten u gospićkoj bolnici te je imenovan bolničkim duhovnikom. Tijekom svojega boravka u Lici „ušao je u dušu ličkog čovjeka i znao govoriti njegovim oporim govorom. Znao je u duhu narodne mudrosti izraziti svoje osjećaje i promišljanje. Istovremeno volio je crkvu i taj narod.“. Nakon umirovljenja, u ljeto 2009. godine, odlazi u Svećenički dom Svetog Josipa na zagrebačkom Kaptolu. Preminuo je u Hospiciju u Rijeci 21. prosinca 2017. godine, u 81. godini života i 52. godini svećeništva. Kao aktivni sudionik Domovinskog rata stekao je status hrvatskog branitelja, a 1994. godine ga je, zbog posebnih zasluga, prvi hrvatski predsjednik, dr. Franjo Tuđman odlikovao Spomenicom Domovinskog rata. Također, autor je knjige Ratni vihor u Gospiću i okolici.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.