Referendumska pitanja bila su sastavljena na način kojim se otklonila mogućnost tumačenja referenduma separatističkim činom kojim se prekidaju daljnji napori i razgovori o transformaciji Jugoslavije u konfederaciju te otpor pri provođenju odluka referenduma. Tako je na glasačkim listićima trebalo dati odgovore DA ili NE na iduća dva pitanja:

„Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?“ te „Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?“ 

Zanimljivo, Savez komunista – Pokret za Jugoslaviju izdao je Proglas protiv referenduma obmane u Hrvatskoj za refrendum građana Jugoslavije. U proglasu kojim se pozivalo na bojkot referenduma 19. svibnja 1991. propagiralo se očuvanje jugoslavenske države, bratstvo i jedinstvo među narodima, napose Hrvatima i Srbima, bojkot Europe pod geslom „Bolje grob nego Eurorob. U njemu je između ostalog stajalo: „Danas te šalju na referendum da glasaš o svojoj propasti. (…) Vode te u Evropu na prodaju da bi njima cvjetalo blagostanje. Hrvatski narode, otrijezni se! Antifašistička Hrvatska nije i nikada neće biti bačena na koljena.“

Da proglas nije imao značajnijeg odjeka vidjelo se iz službenog izvješća prema kojemu je referendumu pristupilo 83,6% glasača od ukupnog broja birača. Na prvo pitanje za suverenost i samostalnost izjasnilo se 93,2%, a na drugo protiv ostanka Hrvatske u Jugoslaviji 92,2% birača.

Sukladno rezultatima referenduma hrvatski je Sabor 25. lipnja 1991. godine proglasio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Ishod referenduma bio je polazište donošenja i Odluke o raskidu državno-pravne sveze s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ koju je Hrvatski sabor usvojio 8. listopada iste godine, čime je Republika Hrvatska i formalno-pravno postala samostalna i suverena država. Ipak do međunarodnog će priznanja Hrvatska doći tek sljedeće godine nakon teških mjeseci u kojima je oružjem morala braniti svoju samostalnost.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.