Rođen je 5. rujna 1955. u selu Hardomilje kod Ljubuškog u Hercegovini. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Ljubuškom. Po zanimanju je bio zidar, a prije rata, u koji se uključio u kolovozu 1991. godine, živio je u Metkoviću. Tijekom 1992. on je kao pripadnik 1. bojne 116. brigade HV-a “Neretvanskih gusara” sudjelovao u pripremnim akcijama deblokade Dubrovnika, iz smjera Stolova prema Stocu. U jednom takvom napredovanju teško je ranjen u neprijateljskom minskom polju te je prevezen u Metković gdje je nažalost podlegao ozljedama. 

Posmrtno je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, te činom narednika, a za sobom je ostavio suprugu Veru i troje djece – 13-godišnju Kristinu, 9-godišnjeg Dragana i 5-godišnju Sandru. Pokopan je na mjesnom groblju u Gabela Polju u Hercegovini. Ovom prilikom spomenimo se u Domoljubnim minutama i Eugena Erjauca, Andrije Čurčića te Krešimira i Maria Bebića koji su također kao pripadnici „Neretvanskih gusara“ stradali u ovim akcijama.

Na današnji dan, 23. svibnja 1965. godine, u Novom Mestu u Sloveniji rođen je heroj Domovinskog rata Srečko Vidervol. 

VOvaj Slovenac živio je i odrastao u Novom Mestu. Kao bivši pripadnik francuske Legije stranaca, u srpnju 1991. godine dragovoljno se priključio obrani Hrvatske. Najprije kao pripadnik 1. gardijske brigade “Tigrovi”, a zatim i kroz specijalne postrojbe Glavnog stožera Hrvatske vojske. Prošao je bojišta diljem Hrvatske. Kao dio Taktičke grupe 112. brigade u operaciji „Maslenica“ djelovao je u protuoklopnoj grupi koju je predvodio još jedan bivši legionar Miljenko Šimičević – Slav. Vidervol je poginuo trećeg dana operacije, 24. siječnja 1993. godine. Okolnosti Srečkove pogibije opisao je u knjizi “Operacija Maslenica – sjećanja sudionika” Bruno Zorica – Zulu: 

“Imali su na jednom kamionu dvije lansirne rampe, Fagot i Milan. Milan je protutenkovska lansirna rampa francuske proizvodnje, koja uništava sve postojeće tenkove koji su danas u funkciji. Ipak, zbog okolnosti, mi smo s njima pod Velebitom skidali bunkere. Nažalost, ta priča imala je i tragičnu stranu. Protuoklopna grupa krenula je iznad Rovanjske, a u Rovanjskoj je još bila stacionirana jedna satnija UNPROFOR-a, od francuske mornaričke pješadije. Šimičević Miljenko, kao bivši legionar govorio je perfektno francuski, a Francuzi su bili korektni. Mi smo ih već upozorili da se ne miješaju i oni su se maknuli iz direktne zone borbenih djelovanja, da ne budu na udaru. Tamo kod njih, iza Rovanjske, bio je jedan puteljak koji je vodio taman da dođemo na položaj da bi mogli tući bunkere. I Slavi je francuski poručnik objasnio: „Nemoj prolaziti, gore je minirano.“ Ali srce je jače od svega – on je maknuo tu bodljikavu žicu. I oni su došli na položaje, ispalili protuoklop i uništili su bunkere. Slave je pogađao kao s iglom u otvore bunkera i potom je pješadija mogla napredovati dalje. Naravno, vraćali su se istim putem, a taj put je uistinu bio miniran. Oni kad su išli gore, prošli su vjerojatno između tih mina. Ali kad su se vraćali nazad, kamion je zakvačio – možda nisu išli točno u milimetar – i nagazili su na tenkovsku minu. Tu je bilo tri mrtva i svi ranjeni u TAM-iću.”

Osim Srečka Vidervola život su za slobodu Domovine u tom nesretnom događaju položili Ivan Knežević i Ante Šerić, pripadnici Domobranske bojne Obrovac.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.