Na osnovu tog dokumenta uspostavljen je mir u Bosni i Hercegovini, određen ustroj Bosne i Hercegovine, a i manje-više je određen kompletan politički život u BiH nakon rata. Postavlja se pitanje što su tu radili hrvatski i jugoslavenski predsjednik, međutim sasvim je jasno kako Alija Izetbegović nije predstavljao bosanskohercegovačke Srbe i bosanskohercegovačke Hrvate te se morao naći netko tko će njih predstavljati.

Upravo zbog toga je tim sporazumom određeno da će svaki od 3 konstitutivna naroda birati svog člana u Predsjedništvo BiH. Također je određeno i teritorijalno ustrojstvo od 2 entiteta: hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH, već ranije ustrojene Washingtonskim sporazumom, na 51 % teritorija i Republike Srpske na 49 % teritorija. Od Brčkog je napravljen distrikt koji povezuje oba entiteta. 

Od napravljenih teritorijalnih izmjena koje su uslijedile važno je napomenuti povlačenje Hrvatske vojske i Hrvatskog vijeća obrane koji su bili pred Banja Lukom, povlačenje Vojske Republike Srpske iz prostora oko Sarajeva i ustupanje koridora do Goražda Armiji BiH. Od okupiranih hrvatskih područja u Bosanskoj Posavini vraćen je samo Odžak, a važno je napomenuti i da je simbol genocida, Srebrenica, ostao u Republici Srpskoj.

Ono što je utvrđeno Washingtonskim sporazumom, tj. mirovnim sporazumom između Hrvata i Bošnjaka je uneseno u Daytonski sporazum, a to su utapanje Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Republike BiH, koja je bila pod kontrolom Bošnjaka, u Federaciju BiH i uspostavljanje 10 županija u istoj. Za provedbu sporazuma zadužen je Ured visokog predstavnika koji ima široke ovlasti, a tog predstavnika postavlja međunarodna zajednica koja tako nad BiH ima protektorat. Najvažnije u njemu bilo je da je ishod rata je takav da nitko od 3 strane nije pobijedio u ratu u BiH. 

Ipak, iako je sporazum je bio kočnica rata, kroz sljedećih 20-ak godina pokazalo se da stvara mnoge probleme. Postao je izvor nesuglasja triju strana. Tumačio se na razne načine te je u mnogim odredbama postao je kočnica suživota. Daytonski sporazum nije bio stalan, nego ga se mijenjalo tiho i prešutno, često na štetu Hrvata. Kao najmanji konstitutivni narod, Hrvati u BiH i danas traže jednakopravnost te izmjene Ustava koje bi do toga dovele.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.