Budi dio naše mreže

Poginuo jedan od onih nepoznatih heroja Domovinskog rata Ante Rudan

Na današnji dan, 18. svibnja 1992. godine, na prvoj crti obrane grada Zadra, na Bilom Brigu stradao je jedan od onih nepoznatih heroja Domovinskog rata - Ante Rudan.

/ Borna Marinić

Rudan je bio je dragovoljac Domovinskog rata, pripadnik 112. zadarske brigade, Gradskog bataljuna i na koncu 159. brigade Hrvatske vojske. Sa svojim bestrzajnim topom kobnog 18. svibnja cijeli dan vodio je bitku protiv dva neprijateljska tenka i topova na Musapstanu koji su napadali položaje Hrvatske vojske i sam grad Zadar. Zamjenik zapovjednika Rudanove satnije, Enriko Jurić prisjetio se tog dana: 

“Bilo je to vrijeme poznate akcije “Jaguar”. Cilj neprijatelja bila je deblokada brda Križ koji je oslobađala 2. bojna 159. brigade. Prva bojna imala je zadatak aktivno braniti položaje na Bilom Brigu i ne dopustiti neprijatelju da priskoči u pomoć Križu. Iako je njegov položaj bio otkriven te je neprijatelj iz svojih sredstava okrenuo vatru prema njemu, Rudan se nije htio povući, sve u želji da ispali još jedan projektil iz svog topa. Međutim, u popodnevnim satima pogiba od izravnog neprijateljskog pogotka.”

Na 23. godišnjicu pogibije heroja Ante Rudana njemu u čast nazvana je ulica u kojoj je poginuo i koja je bila prva crta obrane grada Zadra do operacije Maslenica.

Na današnji dan 1995. godine u župi Trn, u banjalučkoj općini, dignuta je u zrak župna crkva svetog Josipa. Srpski ekstremisti su u razdoblju od 1992. do 1995. više od 30 puta napadali župnika fra Blaža Markovića i časne sestre, te oštetili crkvu dok konačno miniranjem nije posve srušena u noći sa 17. na 18. svibnja. Ostao je samo oštećeni toranj. Crkva je u potpunosti obnovljena i blagoslovljena u rujnu 2010. godine. Na portalu Katoličkog tjednika Nedjelja.ba fra Dominko Batinić upozano nas je s poviješću župe: 

„Župu je 1980. osnovao pokojni biskup Pichler, a crkva je sagrađena 1985. Ona je normalno funkcionirala do rata kada nastaju perturbacije. Narod se počeo iseljavati, neki su otišli dragovoljno, dok su drugi bili prisiljeni. Možemo opisivati što želimo, ali je ipak bilo pritisaka da se ode odavde“, rekao nam je na početku razgovora fra Dominko te napomenuo kako je župa 1995. spala na oko 120 vjernika što je i brojka koja se danas održava. Upravo u toj činjenici kako je župa raseljena 1995. u svibnju kada je i minirana crkva, leži naša velika nepoznanica o stanju katolika grada Banje Luke i okolice. Obično kada pomislimo na protjerivanje i rat u sjećanje nam dolazi 1992., i masovni egzodus nesrba s teritorija Republike Srpske. Međutim, prema župnim statistikama Trn je 1994. imao čak 1 372 katolika. Pitali smo se kako je to moguće? (…) Bilo je jasno da Hrvati, bez organizacije i oružja ne predstavljaju nikakvu opasnost te nisu ni protjerivani. Sporadičnih ubojstava, bacanja bombi na kuće i odvođenja je bilo, ali većina katolika je dočekala svibanj 1995. u svojim domovima. Postojala je radna obveza, a nemogućnost kretanja spriječilo je masovnije iseljavanje. Međutim, problemi su postali nepodnošljivi kada su se počeli doseljavati Srbi iz Hrvatske pokrenuti poznatom vojno-redarstvenom operacijom Bljesak te jasnim pripremama Oluje. Nažalost, trnska je crkva tada minirana kao i župna kuća, dok je zvonik ostao sačuvan, a većina Hrvata protjerana je.“

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.

Ključne riječi:
Ante Rudan

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja