Dok je većina postrojbi pristupila aktivnoj obrani i utvrđivanju dostignutih ciljeva, dio snaga nastavio je napadajna djelovanja prema snagama bosanskih Srba. Naime unatoč tome što nije bilo planirano, Damir Krstičević, zapovjednik 4. gardijske brigade Hrvatske vojske, odlučio se na zauzimanje prijevoja Derala i Debelo brdo koji su bili bitni zbog daljnjih borbenih djelovanja te planiranog oslobađanja Knina. 

Nakon izbijanja 4. brigade na Derale i 7. gardijske brigade „Pume“ na Zekinicu, neprijatelj je je uništio nadvožnjak na cesti prema Strmici kako bi zaustavio daljnje napredovanje hrvatskih snaga. Neprijatelj se izvukao na područje Resanovca u donjem dijelu Grahovskog polja i ondje žurno pristupio utvrđivanju i sređivanju razbijenih redova. Ipak skupina neprijateljskih vojnika izvršila je u večernjim satima pješački napad na predio Razvala na Dinari. „Pume“, koje su ondje držale položaje povukle su se. Život je ondje na današnji dan izgubio pripadnik 1. voda 2. satnije 3. bojne Antonio Adrić koji je svega dva tjedna ranije proslavio 20. rođendan. Idućeg dana, unatoč djelovanju neprijateljskog topništva i zrakoplovstva, ti su položaji vraćeni i s njih se krenulo u „Oluju“.

Operacija „Ljeto-95“ bila je velik uspjeh hrvatskih snaga koje su ostvarile dva velika cilja. Oslobođenjem Grahova zatvoren je prilaz Kninu, a oslobođenjem Glamoča srpske snage odbačene su u dubinu bojišta te je stvorena pretpostavka za daljnja nastupanja prema Jajcu. Na smjeru od Livanjskog polja prema Grahovu bile su angažirane 4. i 7. gardijska brigada Hrvatske vojske ojačane postrojbama Taktičke grupe 1 koju su činili Specijalna policija MUP-a HR-HB i ojačana satnija 114. brigade HV.

Prema Glamoču iz smjera planine Šator djelovale su 81. gardijska bojna „Kumovi“, 1. hrvatski gardijski zdrug, 3. bojna 1. gardijske brigade (ojačana IDS-om Glavnog stožera HV-a i združenom satnijom ATG-a) i 3. gardijska brigada HVO-a. Iz pravca planine Golija djelovale su postrojbe HVO-a – 2. gardijska brigada HVO, PPN Gavran-2, 60. gardijska bojna. U operaciji su važnu ulogu odigrale i postrojbe Zbornog područja Tomislavgrad.

Sve to dalo je naslutiti kraj Republike Srpske Krajine u kojoj je 28. srpnja proglašeno ratno stanje. Radi poljuljanog morala stanovništva i vojske na današnji dan, 30. srpnja, u Knin je stigao Ratko Mladić koji je izjavio da su hrvatske snage osvajanjem Glamoča i Grahova napravile odlučujuću grešku u ratu i da će ih ona skupo koštati. Idućeg dana Milan Martić u Kninu je na tiskovnoj konferenciji kazao kako je razgovarao s predsjednikom Savezne republike Jugoslavije Slobodanom Miloševićem i od njega dobio obećanje da u slučaju hrvatskog napada na Knin „Srbija ne bi mogla biti ravnodušna“. Ipak, hrvatske snage više ništa nije moglo zaustaviti. Okruženi Srbi započeli su 2. kolovoza evakuaciju, a dva dana kasnije započela je „Oluja“. 

Borna Marinić

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.