Primirje je bilo rezultat sporazuma potpisanog u Sarajevu dan ranije pod nazivom „Sporazum o primjeni Ženevskog sporazuma“, a koji se odnosio na provedbu Ženevskog sporazuma potpisanog 23. studenog 1991. od strane Franje Tuđmana, Slobodana Miloševića, Veljka Kadijevića i posebnog izaslanika glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Cyrusa Vancea. Nakon što je 1. siječnja ’92. obavio razgovore s predsjednikom Tuđmanom Cyrus Vance otputovao je u Sarajevo.

Dana 2. siječnja najprije se u 10 sati ujutro susreo s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem, a nakon toga imao je odvojene sastanke s predsjednikom HDZ-a BiH Stjepanom Kljujićem i predsjednikom SDS-a BiH Radovanom Karadžićem. Nakon tih sastanaka Vance je izjavio kako se razgovaralo o slanju promatrača UN-a u BiH, koji bi u tu republiku stigli u sklopu Mirovnih snaga. Upitan od novinara ima li izgleda da BiH ne bude uvučena u rat, odgovorio je: „Nadam se da ima“.

U popodnevnim satima u sarajevskom hotelu „Konak“ započeli su razgovori između predstavnika Hrvatske vojske i Jugoslavenske narodne armije. Sastanak se odvijao u nazočnosti Cyrusa Vancea, a u delegaciji Republike Hrvatske bili su ministar obrane Gojko Šušak, general Imra Agotić i general Petar Stipetić, dok su delegaciju JNA činili general Andrija Rašeta, general Vladimir Simonović i general Slavko Jović. Unatoč optimističnim predviđanjima da će doći do prekida vatre tog dana nad Hrvatskom su djelovali jugozrakoplovi, po prvi put raketirana je riječka industrijska zona, a uzbuna je tog popodneva bila oglašena u više od 20 hrvatskih gradova.

Ipak nakon pritiska međunarodne zajednica u večernjim satima došlo je do potpisa sporazuma koji je ostao upamćen po neformalnom nazivu „Sarajevski sporazum“. Za razliku od petnaest prethodnih dogovora o prekidu vatre, napokon je poštivan. Bio je to nužan predah nakon poraza velikosrpske politike u Hrvatskoj koja nije uspjela postignuti svoj cilj pa se okrenula prema Bosni i Hercegovini. Zbog neuspjeha u ratu Milošević je ubrzo smijenio Kadijevića i dio vojnog vrha riješivši se tako vojnih gubitnika u pripremi za agresiju na susjednu Bosnu i Hercegovinu.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.