Unatoč nizu vojnih akcija i operacija hrvatske snage nisu uspjele osloboditi čitavo okupirano područje zapadne Slavonije. Područje koje je ostalo pod okupacijom od kraja 1991. godine bilo je sastavnim dijelom paradržave Republike Srpske Krajine. Dotadašnja Srpska autonomna oblast Zapadna Slavonija ulaskom u sastav RSK postala je jedna od njezine tri oblasti kao Srpska oblast Zapadna Slavonija.
Odlukom o pripajanju RSK navedeno je da će se na području dotadašnje SAO Zapadne Slavonije organizacija vlasti i propisa vršiti u skladu s Ustavom RSK. U skladu s tim Ministarstvo unutrašnjih poslova RSK donijelo je na današnji dan, 24. siječnja 1992. godine, odluku o ustroju Regionalnog sekretarijata unutrašnjih poslova Pakrac, navodi za Braniteljski.hr dr. sc. Janja Sekula, koja je na tu temu i doktorirala, a u spomenutom članku pojasnila je ustroj novo osnovanog sekretarijata.
On je obuhvaćao područje općina Daruvar, Grubišno Polje, Okučani, Podravska Slatina i Novska. Većinu tih općina pobunjeni Srbi nisu imali pod kontrolom, što svjedoči da je širenje srpske vlasti na širi dio zapadne Slavonije bio sastavni dio planova pobunjenih Srba nakon stupanja na snagu Sarajevskog primirje početkom 1992. godine te da nisu odustali od pretenzija na slobodne dijelove međunarodno priznate Republike Hrvatske.
Naime, pod kontrolom pobunjenih Srba ostalo je nakon oslobodilačkih operacija hrvatskih snaga samo 500 km² zapadne Slavonije. Područje općina Grubišno Polje, Daruvar te najveći dio općine Pakrac nije bilo pod kontrolom pobunjenih Srba. Stoga su privremenim sjedištem SUP-a Pakrac određeni Okučani. Zbog toga je usprkos službenom imenu, SUP zbog sjedišta u Okučanima često nazivan SUP Okučani.
Prema vrsti poslova sam Sekretarijat obuhvaćao je odjeljenje za poslove milicije, odjeljenje za suzbijanje kriminaliteta, odjeljenje za upravne i druge unutrašnje poslove i odjeljenje za zajedničke poslove. Brojno stanje aktivnih i rezervnih djelatnika SUP-a na području zapadne Slavonije, uključujući i pripravnike, najčešće se kretalo između 450 i 550 milicajaca.
Sredinom 1994. godine MUP-u RSK poslan je prijedlog organizacijskih promjena SUP-a Okučani s ciljem smanjenja broja radnika. Zaključeno je da na području Srpske oblasti Zapadna Slavonija koja je bila po nadležnosti SUP-a Okučani postoji „malo problematike iz domena unutrašnjih poslova“, te se stoga nametnula potreba za ukidanjem pojedinih stanica milicije i smanjenjem ukupnog broja radnika milicije. Predloženo je da se višak milicajaca prebaci u redove Srpske vojske Krajine. Ipak, prijedlog nije sproveden u djelo.
Najveći problem za pobunjeničku vlast predstavljala je nedisciplina unutar same milicije. Naime od samih početaka djelovanja SUP-a pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji, među dijelom stanovništva je vladalo nepovjerenje prema miliciji i njezinim djelatnicima koji su se često bavili kriminalnim djelatnostima. Nedostatak discipline i neprofesionalno ponašanje milicajaca predstavljalo je problem na razini čitave RSK. Milicija često nije obavljala svoj posao čak ni u slučajevima najtežih kršenja zakona.
Kako za Braniteljski.hr navodi dr. sc. Janja Sekula, jedan od češćih uzroka koji su utjecali na neprofesionalnost milicije u zapadnoj Slavoniji bila je vrlo raširena pojava prekomjerne konzumacije alkohola. To je za sobom povlačilo i niz drugih posljedica poput neurednosti kada je u pitanju nošenje uniforme ili sam osobni izgled.
Borna Marinić
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.