Na današnji dan 1992. godine zračna opasnost oglašena je u većini hrvatskih gradova, a opća opasnost oglašena je u Šibeniku, Unešiću, Zadru, Biogradu na Moru, Osijeku, Zagrebu i nizu drugih gradova čime agresor pokazuje koliko želi poštivati sporazum o prekidu vatre koji stupa na snagu u 18 sati. Hrvatska vojska se primirja strogo pridržavala jer je general zbora načelnik Glavnoga stožera Anton Tus izdao zapovijed o apsolutnom prekidu vatre bez obzira na provokacije.

U Zagrebu je tijekom dana oglašeno više zračnih i općih opasnosti. Neprijateljski zrakoplov probio je zvučni zid nad velikogoričkim područjem. MIG je probio zvučni zid i u Puli. Osijek i okolica i dalje su bili meta napada iz svih neprijateljskih oružja. Na grad je iz pravca Baranje, Klise i Tenje ispaljeno više tisuća raznih projektila, stradalo je 14 osoba, jedna smrtno. Zračna opasnost oglašena je i u Daruvaru. Detonacije su se čule u Đakovu. Slična je situacija bila i na vinkovačkom području, gdje je oko 14 sati započeo jedan od najtežih napada na grad, a trajao je do 18 sati.

U zapadnoj Slavoniji primirje nije stupilo na snagu ni nakon 18 sati. Agresor je oko 18:30 započeo jak napad višecjevnim bacačem raketa na Novsku i okolicu. Na mostu između Slavonskog Broda i Bosanskoga Broda u nazočnosti promatrača Europske zajednice te predstavnika banjalučkog korpusa JNA i Zbora narodne garde iz Kutine obavljena je razmjena zarobljenih vojnika i civila i tijela poginulih. Na sisačkom ratištu cjelodnevni jaki napadi neprijatelja prestali su nešto prije 18 sati. I na karlovačkom ratištu pucalo se i poslije 18 sati, zatišje je nastupilo oko 19:30 sati, kad je i oglašen prestanak opće opasnosti.

Na gospićkom ratištu provokacije neprijatelja trajale su cijeli dan; prestale su poslije 18 sati. U Zadru je oko 11 sati oglašena opća opasnost zbog artiljerijskog napada s Musaptana na grad; napad nije prestao ni poslije 18 sati. Napadana je i okolica Zadra, te Biograd, Posedarje, Slivnica, Pakoštan i Vrana, a neprijatelj je nastojao prodrijeti prema paškom mostu. U pokušaju daljnjeg osvajanja u zadarskoj okolici srpske postrojbe poražene su i natjerane na povlačenje, a Hrvatska vojska je uspjela zadržati važnu prometnicu Zadar – Karlovac. Nakon 18 sati primirje je nastupilo i na dubrovačkom ratištu, gdje je neprijatelj provocirao tijekom cijeloga dana. Mira nije bilo ni na šibenskom području, a iznad Senja neprijatelj je izbacio svijetleće bombe.

Na današnji dan 1992. godine poginula su trojica pripadnika 123. požeške brigade Hrvatske vojske – Nikola Blagojević (1970.), Stipo Kovačević (1965.) i Ivica Šimunović (1966.). Stradali su tijekom akcije Hrvatske vojske “Orada” koja je izvođena u sklopu šire operacije hrvatskih snaga poznate pod nazivom “Papuk 91″. Cilj akcije bio je od strane Bučja prodrijeti što dublje prema Pakracu. Nakon što je oslobođeno šire područje sela Španovica uslijedile su žestoke borbe za okolna sela na obroncima Psunja – Kričke, Cicvare i Gornju Šumetlicu. U tim borbama prekinutima Sarajevskim primirjem, koje je stupilo na snagu u 18 sati, poginula su trojica heroja Domovinskog rata. Dan ranije poginuo je njihov suborac Marko Marić (1964.) koji je kod Kamenske stao na protupješačku minu.

Na današnji dan 1993. godine iz Ženeve je stigao prijedlog o teritorijalnoj podjeli BiH. Predviđeno je da se BiH podjeli na deset provincija. Hrvatske bi bile broj 3 (sjedište u Odžaku), 8 (sjedište Mostar) i 10 (sjedište Travnik), dok bi Sarajevo bio otvoreni grad. Hrvatska i srpska strana izrazile su zadovoljstvo predloženom kartom podjele BiH na deset kantona u Ženevi, a muslimanska delegacija sve otvorenije iskazuje nezadovoljstvo.

Na današnji dan 1994. godine u vezi ponašanja muslimanske strane i najnovijim događajima u središnjoj Bosni, predsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosne dr. Jadranko Prlić uputio je pismo Vladi Republike Hrvatske, u kojem se između ostaloga kaže: „Tražimo da Hrvatska prekine sudjelovanje u razgovorima o budućem uređenju BiH dok muslimanska vojska ne obustavi ofenzivu u središnjoj Bosni.” U pismu se predlaže i „povlačenje akta o hrvatskom priznanju BiH”.

Borna Marinić / Foto: HKM

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.