Plakati s obavijesti da građani Plitvica i radnici Nacionalnog parka organiziraju 25. ožujka 1991. godine „miting istine“ o potrebi priključenja Plitvica tzv. SAO Krajini osvanuli su u na javnim mjestima u Gračacu, Titovoj Korenici i Gospiću. Kada su novinari pokušali saznati o čemu se radi ni radnici, ni organi upravljanja, niti vodstvo Nacionalnog parka nisu o tom skupu znali ništa.
Ispostavilo se da se radi o velikosrpskom mitingu, odnosno provokaciji koja je za cilj imala narušiti odnose domaćih Srba i Hrvata pred predstojeće uskršnje blagdane. I dok su mitingaši zahtijevali da Nacionalni park bude dijelom “SAO Krajine”, Skupština općine Titova Korenica smijenila je rukovodstvo Parka, te se krenulo s protjerivanjem radnika hrvatske nacionalnosti.
„Govorilo je tu 15 govornika. Iz tih govora se jasno vidi što se događa i što se sprema. Svi oni su vrlo jasno poručili da hrvatska policija, hrvatska vlast, nema što tražiti na tom području. Oni govore o SAO Krajini kao jednoj federalnoj jedinici koja sa tzv. Republikom Hrvatskom, kako oni kažu, može pregovarati samo na ravnopravnoj osnovi. Dakle oni već tada praktično to područje smatraju nekim teritorijem neke federalne jedinice odnosno srpske države. Takvo stanje Hrvatska nije mogla tolerirati. Naime to je bila bitna prometnica koja je spajala sjever i jug i njeno presijecanje značilo je i kolaps gospodarstva“, kazao je za HRT povjesničar dr. Ante Nazor.
Već idućeg dana, 26. ožujka 1991. godine, u Plitvicama je održan zbor radnika i sjednica Radničkog savjeta Društvenog poduzeća „Plitvice“, na kojima je dana bezrezervna podrška poslovnoj politici poslovodstva kolektiva. S tim ciljem radnici su otišli u Titovu Korenicu gdje ih je dočekao hladan tuš i vijest o smjeni rukovodstva. Tu odluku nisu prihvatili te su najavili masovni zbor građana i radnika „Plitvica“ na kojem su planirali obrazložiti namjere i pritiske pobunjenika.
Ipak do masovnog zbora nije došlo jer su kontrolu nad Plitvicama 31. ožujka 1991. godine uvele hrvatske policijske snage u akciji koja je ostala poznata kao „Krvavi Uskrs“. Naime tog dana poginuo je Josip Jović kao prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu.
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.