Povjesničar Ivan Zvonimir Ivančić upućuje nas u uzroke i sami povod tog događaja koji je označio početak Domovinskog rata:

„Treba se vratiti u proljeće 1990. godine. Naime, tada su održani izbori za odbornike u općinskim vijećima i za zastupnike u Saboru SRH. Za predsjednika Skupštine Općine Pakrac izabran je Milan Božić, Hrvat, a za predsjednika Izvršnog vijeća Skupštine Općine Pakrac Čedomir Bojčić, Srbin. Općinska skupština Pakrac nakon izbora imala je 75 odbornika, od čega je 50 Srba, 18 Hrvata i 7 ostalih. Zašto se navodi nacionalna struktura, a ne stranačka? Zato što su u Pakracu u vrijeme izbora bile registrirane samo tri stranke, a sve tri su imale predznak ‘komunistička’ ili ‘jugoslavenska’. Također, ako ćemo gledati postotno, u Skupštini je bilo 66,7% Srba, u odnosu na 46,4% koliko ih je bilo u općini Pakrac prema popisu stanovništva, te 33,3% Hrvata i ostalih, a njih je prema popisu stanovništva 53,6%. Sam uvid u ove podatke dokazuje da nema govora u o navodnoj ugroženosti srpskog naroda u Pakracu.“

Nakon što je 21. veljače 1991. hrvatski Sabor usvojio rezoluciju o prihvaćanju postupaka za razdruživanje od SFRJ te o zaštiti ustavnog poretka Republike Hrvatske reakcija Srba u Pakracu nije izostala. Već idućeg dana, 22. veljače, rano ujutro predsjednik općinskog SDS-a, Veljko Džakula predsjedniku Skupštine općina Pakrac, Milanu Božiću, uručio je zahtjev 16 odbornika za sazivanje hitne sjednice općinske Skupštine.

Sastanak je zakazan za isti dan poslijepodne, a o njemu nam govori povjesničar Ivan Zvonimir Ivančić:

„Središnja tema sastanka bila je procjena stanja u Hrvatskoj i samoj općini. Sama rasprava je bila neargumentirana te su prevladavali pojmovi poput Ustaše, Vatikan, zavjera i zapadne sile. Valja naglasiti da je na sastanku prisustvovao i sudjelovao, na što nije imao pravo jer nije odbornik, čelnik SDS-a Pakrac, Veljko Džakula, koji je otvoreno podržavao i zagovarao ideju pristupanja općine Pakrac SAO Krajini. Iako je predsjednik Skupštine, Milan Božić, pokušao odgoditi izglasavanje dvije točke za sljedeću redovnu Skupštinu, njegov prijedlog je odbačen. Apsolutnom većinom usvojena je odluka o pristupanju Općine Pakrac SAO Krajini, a policijska stanica u Pakracu preimenovana je u Okružni sekretarijat unutrašnjih poslova Pakrac i podređen je Sekretarijatu unutrašnjih poslova SAO Krajine.“

Ustavni sud Republike Hrvatske na današnji dan, 28. veljače 1991. poništio je odluke Skupštine Općine Pakrac. U gradu se počeo okupljati veći broj naoružanih civila koji su uglavnom nosili dugo oružje ispod raskopčanih kaputa. Često su stajali u grupama i zatvarali prolaz pješacima i nogostupom i kolnikom. Istog dana zapovjednik policijske postaje Jovo Vezmar izdao je naredbu o mobilizaciji rezervnih policajaca samo srpske nacionalnosti i naredbu o postrojavanju na nogometnom igralištu u Šeovici. Idućeg dana došlo je do puča u policijskoj postaji Pakrac i razoružavanja hrvatskih policajaca. Već 2. ožujka snage specijalne policije MUP-a RH intervenirale su i slomile pobunu. Bio je to početak Domovinskog rata u Hrvatskoj.

Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković

Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.