Dio hrvatskih Srba blokirao je na današnji dan, 17. kolovoza 1990. godine, prometnice oko Knina. Bio je to početak oružane pobune dijela Srba u Hrvatskoj protiv novoizabrane vlasti na prvim višestranačkim izborima. Zbog stavljanja velikih balvana i krupnog stijenja na prometnice ovaj događaj ostao je upamćen pod nazivom „balvan revolucija“.
Bio je to logičan slijed pobunjeničkih previranja u krajevima s većinski nastanjenim srpskim stanovništvom. Nakon masovnih mitinga obilježenih ratnim radikalizmom, najavljen je referendum o odcjepljenju, a Srbi su u Kninu 1. srpnja osnovali takozvanu „Srpsku Autonomnu Krajinu“. Razlog za „balvan revoluciju“ pobunjeni Srbi pronašli su u pokušaju Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da zbog najavljenog referenduma o odcjepljenju, oduzme oružje rezervnom policijskom sastavu na području gdje se prijetilo pobunom – u Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu.
Takvu potpuno legalnu odluku beogradski i kninski mediji ocijenili su nasrtajem na “goloruki” narod. Namjera im je bila “zapaliti” pobunu te srpski narod izvesti na ulice kako bi srušili vlast u Hrvatskoj po već prokušanom modelu (Jogurt revolucija u Vojvodini). Barikade su usred turističke sezone prekinule komunikaciju na nizu prometnica između sjevera i juga Hrvatske. Bio je to šok za zemlju koja je veliki dio novca ostvarivala upravo od turizma.
Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman zapovjedio je hitnu intervenciju. Oklopne transportere koji su krenuli Ličkom magistralom u Titovoj Korenici zaustavilo je srpsko stanovništvo pa su se povukli prema Slunju. Također su prema Kninu poslana tri helikoptera s pripadnicima specijalne policije koje su kod Ogulina presrela tri MIG-a Jugoslavenske narodne armije i prisilila ih da odustanu od obavljanja zadaće.
Srpsko pobunjeničko vodstvo nastojalo je očuvati uspomenu na 17. kolovoz 1990. pa je taj dan proglasilo 1992. godine “Danom ustanka srpskog naroda u Hrvatskoj”. Zanimljivo, taj je datum prihvaćen i u Srbiji, odnosno Jugoslaviji, što je još jedan u nizu dokaza u umiješanost Srbije u agresiji na Hrvatsku. Naime Narodna skupština Srbije 1992. donijela je “Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju” kojim se vrijeme provedeno u oružanim snagama Jugoslavije nakon 17. kolovoza 1990. tretira kao beneficirani radni staž.
Borna Marinić – HKR – Hrvatski katolički radio/Foto: Josip Ninković
Borna Marinić magistar je povijesti koji se niz godina bavi temom Domovinskog rata. Od 2013. uređuje i vodi Facebook stranicu Dogodilo se na današnji dan – Domovinski rat. Autor je više knjiga i dokumentarnih filmova na temu Domovinskog rata, a kao novinar radio je dvije godine u HRT-ovoj emisiji TV Kalendar. Od ožujka 2019. uređuje i vodi emisiju Domoljubne minute na Hrvatskom katoličkom radiju. Vlasnik je obrta CroHis kojim promiče vrijednosti Domovinskog rata.