Značaj oprašivanja i oprašivača

Svaka vrsta i svaki ekosustav dio su složene mreže života na Zemlji čiji smo dio i mi ljudi. Ekosustavi nam pružaju temeljne uvjete za život poput vode i zraka te nam omogućuju i proizvodnju hrane. Ujedinjeni narodi ustanovili su Svjetski dan pčela koji se obilježava 20. svibnja kako bi upozorili na njihovu iznimno važnu ulogu u prirodi. Pčele su nam važne ne zbog meda, iako je med do industrijske proizvodnje šećera bio glavni izvor slatkog okusa u ljudskoj prehrani, koliko zbog oprašivanja koje je ključno za bioraznolikost, ali isto tako i za proizvodnju naše hrane.

Bez oprašivača ne bismo mogli uzgajati voće i povrće, a ne bi nam bila dostupna niti šalica jutarnje kave. 

Oprašivanje je stoga ključni proces, a većina od 25 000 do 30 000 vrsta pčela, zajedno s moljcima, muhama, osama, kornjašima i leptirima u njemu su vrlo učinkovite te više od 85 % biljaka na Zemlji kao i 75 % najvažnijih poljoprivrednih usjeva ovisi o oprašivačima. Uz najpoznatiju, medonosnu pčelu, u Hrvatskoj obitava skoro 200 vrsta danjih leptira, preko 700 vrsta divljih pčela i preko 100 vrsta cvjetnih muha. Velik broj tih oprašivača bolje oprašuje veći broj biljaka od medonosne pčele.

Kako sačuvati oprašivače?

Unatoč tomu koliko su nam važni, broj i raznolikost oprašivača smanjuje se u mnogim dijelovima svijeta. 

Uzrok njihovog nestajanja su gubitak prirodnih staništa, intenzivna poljoprivreda, prekomjerna uporaba kemijskih pesticida, klimatske promjene te invazivne vrste.

U gradovima se oprašivačima može pomoći promišljenim načinom uređenja i održavanja zelenih površina na balkonima, u vrtovima te oko zgrada, pri čemu bi trebalo saditi autohtone vrste biljaka, izbjegavajući kultivare koji ne proizvode nektar.

Odgođena košnja zelenih površina omogućuje cvatnju biljaka koje oprašivačima pružaju hranu, a postavljanje jednostavnog hotela za kukce, kojeg se može izraditi od stabljika trske ili izbušenih drvenih blokova, pružit će im utočište. Za vrijeme ljetnih vrućina poželjno je osigurati im izvor vode, posebice u gradovima.

Tjedan Laudato si’ – poticaj na promjenu životnog stila

U socijalnoj enciklici Laudato si’ papa Franjo upozorio je na to da je sve povezano, kao i na to da je briga za očuvanje stvorenog svijeta neodvojiva od vjere i povezana s brigom za druge ljude. U Tjednu Laudato si’ kojim se od 17. do 24. svibnja obilježava obljetnica objave te socijalne enciklike brojni vjernici diljem svijeta mole i uključuju se u aktivnosti koje za cilj imaju očuvanje okoliša. Ovogodišnja tema „Od nade do djelovanja“ poziva na konkretna djela kojima se doprinosi očuvanju zajedničkog doma i ostvaruje cjelovita ekološka vizija sadržana u enciklici Laudato si’. 

Tjedan Laudato si’ je stoga poticaj vjernicima da se promjenom životnog stila i usvajanjem novih navika pridruže mnoštvu onih koji su to već učinili  i tako grade pravednije i održivije društvo, odgovarajući na vapaj Zemlje i vapaj siromaha.

Jer, kako je papa Franjo napisao:“Mnogo se toga mora mijenjati, ali se nadasve mora promijeniti čovječanstvo. Nedostaje nam svijest o našem zajedničkom podrijetlu, našoj međusobnoj pripadnosti i budućnosti koja se dijeli sa svima. Ova temeljna svijest omogućit će razvoj novih uvjerenja, stajališta i stilova života. Pred nama je veliki kulturni, duhovni i odgojni izazov, a to će zahtijevati da krenemo dugim putem obnove.“ (LS 202)  

Možda je baš sadnja medonosnog bilja koje će hraniti oprašivače umjesto ukrašavanja balkona nekim raskošnim hibridnim ali sterilnim cvijetom koji ne proizvodi nektar i pelud, prvi korak u tom smjeru.

Tihana Mojsinović

Tihana Mojsinović diplomirala je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (Fakultet filozofije i religijskih znanosti), povjerenica je za ekološka pitanja pri Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve te je izvršna direktorica Zaklade Rhema kao i Udruge za očuvanje planeta „I stvori Bog zemlju“. Od 2008. godine redovito piše o zaštiti okoliša i održivom razvoju u Prilici, mjesečnom magazinu Glasa Koncila.