Budi dio naše mreže

Supsidijarnost - jedno od temeljnih načela socijalnog nauka Crkve

Supsidijarnost, jedno od temeljnih načela socijalnog nauka Crkve, bila je tema treće emisije „Socijalni govor Crkve“ emitirane u utorak, 28. siječnja, na Hrvatskom katoličkom radiju. Emisiju priređuje Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, a uređuje i vodi stručni suradnik Centra Zvonimir Ancić. Gošća je bila doc. dr. Silvija Migles, s Katedre socijalnog nauka Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (KBF).

/ mp

Obrazlažući na početku zašto je tema supsidijarnosti danas važna dr. Migles je istaknula da je to prije svega kontekst u kojem se Republika Hrvatska našla nakon ulaska u Europsku uniju u kojoj se o tom načelu puno raspravlja i ono je dijelom njezinih temeljnih dokumenata. Naime, u Ugovoru o osnivanju Europske unije iz Maastrichta (1993.) supsidijarnost se navodi kao jedno od temeljnih načela za funkcioniranje te zajednice država. I danas se o tom načelu puno raspravlja, prije svega jer se uviđa koliko je supsidijarnost ključna za budućnost Europske unije i zbog toga što se radi o vrlo slojevitom pojmu čije značenje nije jednoznačno i stoga je važno tražiti zajedničko razumijevanje i načine njegove primjene u praksi. Istaknula je da se u odnosu na hrvatsku javnost stječe dojam da se premalo zna i da se premalo razgovora o supsidijarnosti. Ustvrdila je da se, nažalost, u Hrvatskoj inače slabo raspravlja o važnim temama na jedan pozitivan i konstruktivan način. Ne želi se prepoznati napredak, ne želi se zajednički raditi na općem dobru. Kad bi se više razgovaralo o općem dobru onda bi i supsidijarnost kao pojam i sadržaj zadobila više prostora u javnosti, rekla je dr. Migles istaknuvši kako je zapravo Crkva ta koja potiče rasprave na tu temu napose preko Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK. 

Kako bi taj pojam postao što prisutniji u hrvatskom društvu KBF Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo je 2007. godine interdisciplinarni znanstveno-istraživački projekt „Supsidijarnost u hrvatskom društvu“. Republika Hrvatska tada još nije bila punopravnom članicom Europske unije. Tim se projektom najprije htjelo istražiti koliko je pojam supsidijarnosti uopće poznat u Hrvatskoj. Nakon što su se stekli određeni teoretski uvidi, 2009. godine provedeno je empirijsko istraživanje o supsidijarnosti u hrvatskom društvu, za koje je dr. Migles rekla da se zapravo radi o pravom istraživanju takve vrste u svjetskim razmjerima koje se bavilo istraživanjem supsidijarnosti i njezine primjene na konkretni život. Rezultati su bili poražavajući. Samo oko 15,6% ispitanika reklo je da je čulo za pojam supsidijarnosti, a tek jedan dio istih ispitanika je znao svojim riječima objasniti što ta riječ znači. To je razumljivo i stoga što je 75% ispitanika izjavilo da ne poznaje socijalni nauk Crkve u kojem je supsidijarnost jedno od temeljnih načela. Iako supsidijarnost dolazi od latinskoga pojma subsidium i ima svoje korijene u antici, suvremena povijest toga pojma i njegovo suvremeno značenje imaju svoje ishodište u socijalnim dokumentima Katoličke Crkve. Papa Pio XI. u svojoj enciklici Quadragesimo anno – Četrdeseta godina (1931.) između ostaloga progovara i o obnovi društvenoga poretka te unutar toga poglavlja donosi načelo supsidijarnosti. Inače se o supsidijarnosti počelo govoriti 20-tih godina 20. stoljeća unutar njemačkih teoloških krugova u čemu je posebno prednjačio isusovac Oswald von Nell-Breuning. Njima se supsidijarnost nametnula kao rješenje za izazove u kojima se društvo tada nalazilo. Stoga je dr. Migles posebno istaknula, kako je supsidijarnost proizvod Crkve koji je zahvaljujući kršćanskim demokratskim strankama tada lansiran u javni i politički prostor, a danas je temeljnim instrumentom europskih integracija. 

Govoreći o značenju toga pojma gošća je istaknula kako se radi o slojevitom pojmu koji nema adekvatnu istoznačnicu u hrvatskom jeziku. Supsidijarnost se prije svega tiče odnosa između različitih razina, između pojedinaca i društva, društva i društvenih struktura, između viših i nižih instanci. U enciklici Quadragesimo anno papa Pio XI. u broju 80 ovako definira supsidijarnost: „kao što ne valja pojedincima oduzimati i predavati državi one poslove koje oni mogu obavljati na vlastitu odgovornost i vlastitom marljivošću, tako je nepravedno i vrlo škodljivo i za javni poredak opasno davati većemu i višemu društvu one poslove koje mogu izvršavati manje i niže zajednice. Svaka naime društvena ustanova mora po svom pojmu i značenju pomagati udovima društvenog tijela, a ne smije ih nikada ni uništiti ni sasvim prisvojiti.“ 

U središtu je osoba i sve društvene ustanove bi trebale biti u službi osobe kako bi svi pojedinci mogli razviti svoje potencijale i izvršavati one zadaće koje su im u društvu vlastite. 

Pojasnivši značenje horizontalne i vertikalne supsidijarnosti dr. Migles je posebno istaknula važnost posredničkih tijela u funkcioniranju supsidijarnih odnosa u jednome društvu. Važna je sloboda udruživanja i artikuliranja vlastitih interesa u jednome društvu kao i preuzimanja odgovornosti za odluke na svojoj razini djelovanja i odlučivanja. U emisiji je istaknuta i važnost osnaživanja civilnoga društva koje ima iznimno važnu javnu ulogu te daje snažan doprinos razvoju jednoga društva na svim razinama. Problematizirajući pitanje supsidijarnosti u samoj Crkvi dr. Migles je podsjetila na govor pape Pia XII. iz 1946. pred Zborom novoustoličenih kardinala kad je ustvrdio da supsidijarnost vrijedi i za život Crkve, što znači da treba poštivati dostojanstvo pojedinog vjernika u crkvenom životu. O mogućnostima supsidijarnosti u crkvenom životu kod nas je pisao prof. dr. sc. Stjepan Baloban koji drži da je izostala temeljitija rasprava o supsidijarnosti u crkvenom životu. Istraživanje o supsidijarnosti u hrvatskom društvu pokazalo je da su vjernici laici spremni na suradnju i preuzimanje određenih odgovornosti u Crkvi te da imaju veliko povjerenje u crkvene službenike koji su im najbliži, a to su upravo župnici. Uz to dr. Migles je upozorila na još jednu zanimljivu činjenicu do koje se došlo u istraživanju. Naime, mladi smatraju kako je više moguće djelovati na crkveni život nego što im je takva mogućnost pružena u društvu.

Na kraju emisije dotaknuto je i pitanje odgoja za supsidijarnost. U tome smislu dr. Migles je istaknula kako je za odgoj važna informacija, tj. poznavanje problematike, i k tome primjer života. U odgoj za supsidijarnost je pozvano cijelo društvo, a napose obitelj kao prvo mjesto gdje se stječu supsidijarne kompetencije koje razvijaju prostore slobode na svim razinama, poput zahvalnosti, međusobnog poštovanja, povjerenja i odgovornosti. 

Iduća emisija je na programu 25. veljače 2020. 

Ključne riječi:
Silvija Migles Zvonimir Ancić

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja