“Festival socijalnog nauka Crkve je inicijativa talijanske zaklade ‘Segni Nuovi’ koju je utemeljio don Adriano Vincenzi (1952.-2020.) u Veroni i koja posljednjih deset godina organizira višednevni Festival koji godišnje okuplja tisuće sudionika”, pojasnila je na početku dr. Kompes o kakvom je događaju riječ.

Don Adriano je 90-tih godina prošloga stoljeća započeo okupljati gospodarstvenike i druge ljude koji se interesiraju za socijalni nauk Crkve. Tako se 2000. godine rodila ideja o osnivanju festivala, koji se svake godine održava u Veroni i traje tri dana. Prošle godine Festival se iz Verone proširio na 28 drugih talijanskih gradova. U inozemstvu Festival se održava također u Poljskoj i Filipinima.

Svake godine na temelju socijalnog nauka Crkve Festival okuplja članove crkvene, akademske, znanstvene zajednice i prakse s ciljem zajedničkog dijaloga o aktualnim temama na temelju spoznaja iz teorije i primjera dobrih praksi, umrežavanja te iniciranja projekata za opće dobro. Veliki naglasak je stavljen na ekonomiju, treći sektor ali i na druga društvena područja, sve do kulture i umjetnosti kao i na rad s mladima.

Unatrag nekoliko godina na početku Festivala papa Franjo se sudionicima obraća video porukom. Prošle 2020. godine Papine poruke su objavljene u zasebnoj publikaciji pod naslovom „Biti kvasac društva“ koja je predstavljena u talijanskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici. Predgovor je napisao kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice.

“‘Biti kvasac društva’ vizija je na temelju koje djeluje i koju promiče Festival. Na svim razinama Festival promiče interdisciplinarnost, zajedništvo, uzajamnost”, istaknula je dr. Kompes.

Do suradnje s Hrvatskim katoličkim sveučilište dr. Krišto je došao baveći se istraživačkim radom napose dviju banaka koje su na poticaj Crkve osnovane početkom 20. stoljeća, Hrvatskom katoličkom i Hrvatskom poljodjelskom bankom. Istaknuo je da se tijekom studija nije susretao s pojmom Socijalnog nauka Crkve te je primijetio da se u posljednje vrijeme na Ekonomskom fakultetu sve više govori o etičnosti u poslovanju, zdravom odnosu prema okolišu, djelatnicima. Ističe se sve više da profit nije jedini razlog postojanja poduzeća i da se treba naći ravnovjesje između rada, života i obitelji.

Pojašnjavajući naslov festivala „Memorija budućnosti. Ekonomija – inovacije – ekologija“ dr. Kompes je rekla kako se radi o jednom kreativnom naslovu koji može zvučati paradoksalno, ali se lako može razumjeti iz jedne eshatološke perspektive gdje stvarnost promatramo u svijetlu Kristovog uskrsnuća. Odgovorni smo za ono čega će se budućnost sjećati.

Govoreći o cilju festivala, dr. Krišto je rekao da se želi osvijesti vjernike laike i da ih se potakne na djelovanje, jer se ne radi samo o nekim imaginarnim vrijednostima nego o konkretnim načelima koja se mogu primijeniti u svakodnevici.

“Valja nam se založiti za vrijednosti i primjerom ih oživotvoriti u našem društvu. Korona nas je osvijestila da budemo odgovorniji i da se za krize trebamo pripremati o čemu nam govori i biblijski primjer o 7 mršavih i 7 debelih krava. Treba uvijek ozbiljno raditi na rezervama kako bi se puno spremnije mogli suočiti s krizama koje su povijesna neminovnost i u tom smislu kod nas u Hrvatskoj moramo više poraditi”, rekao je dr. Krišto. 

Gosti su potom predstavili program Festivala koji organizira Katedra za teologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, u suradnji s profesorima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Osijeku te Centrom za promicanje socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije kao suorganizatorom. Program obuhvaća socijalne forume, okrugle stolove, panele koji povezuju teoriju i praksu te brojne znanstvenike i stručnjake iz Hrvatske iz inozemstva. Prijepodnevni dio programa, između ostalog, donosi video poruku pape Franje koju je uputio prošlogodišnjim sudionicima Festivala u Veroni te međunarodni socijalni forum na temu: socijalni nauk Crkve i ekonomija – putevi izlaska iz gospodarske krize povodom 130. godišnjice socijalne enciklike „Rerum novarum“.

Poslijepodnevni dio programa u teorijsko-praktičnom obliku obrađuje teme solidarnosti u ekonomiji i što možemo naučiti na primjeru potresa u Zagrebu i Petrinji te u sklopu okruglog stola temu „Inovacije i digitalno gospodarstvo: doprinos ekonomskoj i ekološkoj održivosti – iskustvo COVID-19 krize“. Posljednji panel ima za temu „Pravedne i zelene financije“ – uzajamnost i solidarnost u financijama te kako financije utječu na okoliš“ te uz domaće stručnjake i primjere iz prakse donosi i primjer dobre prakse iz Italije.

Na završetku Festivala slijedi program za mlade u sklopu kojeg će uz iskustva projekata i aktivnosti mladih u sklopu Festivala u Italiji kratko biti predstavljena „Franjina ekonomija“ te će  interdisciplinaran tim mladih na HKS-u moderirati dijaloški forum na temu „Po čemu želimo da nas budućnost pamti?“, uz uključenja primjera iz prakse te publike.

Festival završava kratkom kulturno-umjetničkom točkom te završnim preporukama.

U nastavku je istaknuto da je Festival mjesto i okvir dijaloga stručnjaka s različitih područja na koji socijalni nauk Crkve inače potiče. Uz to Festival želi staviti naglasak na dobrim primjerima i pokazati kako postoje poduzeća i zadruge koji uspijevaju u skladu s načelima socijalnog nauka Crkve – poštivanja dostojanstva ljudske osobe, solidarnosti, supsidijarnosti, brige za opće dobro – poslovati i davati doprinos široj zajednici. Želja je organizatora da takvi primjeri postanu nadahnuće i našim gospodarstvenicima kao i mladima koji se kane okušati u gospodarskim inicijativama. S obzirom na epidemiološke uvjete, cijeli Festival će se odvijati online i moći će se pratiti preko Youtubea, a sve pojedinosti se mogu naći na mrežnim stranicama Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.